Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) gostovao je u Newsroomu te je govorio o inicijativi kojom se bunjevački jezik pokušava učiniti službenim.
“To je jedan od koraka u proceduri izmjene statuta grada Subotice kojim se hoće uvesti tzv. bunjevački jezik u službenu upotrebu na teritoriju cijelog grada. Predstavnici Hrvatske zajednice, političkih institucija, manjinskim samoupravnih tijela, kulturnih udruga, pojedinaca, organizirano su i posloženo pristupile u realnoj raspravi.
Ukazale su naše poznate argumente o teškoj održivosti, tj. nemogućoj misiji kada je u pitanju jedan takav naum jer on počiva na formalno pravnim deficitima, znanstveno je apsurdna i kada je u pitanju politički kontekst ove inicijative može biti u kontekstu narušavanja hrvatsko-srpskih odnosa”, rekao je o sjednici koja je danas održana.
VEZANA VIJEST
“Bunjevački jezik ne postoji”
Govorio je i o situaciji s Bunjevačkim jezikom:
“Situacija bunjevačkog jezika, samo da podsjetim, i više je nego jasna. Tako nešto ne postoji. Postoji govor kojim se služe Bunjevci koji pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu. U znanosti je nedvojbeno priznat kao dio hrvatskog jezičnog korpusa. Ovdje u Srbiji već nekoliko desetljeća želi se od tog istog govora napraviti zaseban jezik koji počiva na različitim nelogičnostima, apsurdnim zahtjevima i tezama i za laike neprihvatljivim rješenjima”, objašnjava.
Vratio se ponovno na današnju raspravu:
“Današnja rasprava je imala neku vrstu forme saslušanja, građani su iznosili stavove, bili su prisutni i predstavnici onih Hrvata koji sebe smatraju samo Bunjevcima te predstavnik podnositelja zahtjeva, izaslanik gradonačelnika Subotice koji je s vremena na vrijeme zloupotrijebio svoju poziciju slušača i davaoca odgovora jer je docirao, predbacivao pa čak i pokušao ušutkivati predstavnice hrvatske zajednice s porukama koje nisu primjerene partnerskom i demokratskom ozračju.
Ono što je za nas zabrinjavajuće jest to da takve neprimjerene poruke dolaze od struktura predstavnika vlasti. Naša pozicija je sasvim drugačija od pozicije srpske zajednice u Republici Hrvatskoj, mi nismo u strukturi vlasti nego u ovakvim situacijama otrpimo određenu vrstu uvrede i prijetnje i pokušavamo putem javnosti pokazati da ta praksa nije dobra za Srbiju, za europsku perspektivu ni za hrvatsko-srpske odnose. Stječe se dojam da je dobro to ovako ponekad pustiti da bi se ta vatrica, napetost u hrvatsko-srpskim odnosima održala živom”, govori.
Drugačiji tretman za hrvatsku zajednicu
“Svaka inicijativa je legitimna u demokratskom procesu. Prijepor je državni intervencionizam. Ne može jedna zajednica tražiti nešto što ne postoji ili da bude subjektom zahtjeva koji narušavaju interese druge zajednice. Ne može se bunjevačka zajednica graditi na antihrvatskih stajalištima koje će imati snažnu i dugotrajnu političku podršku dijela vlasti, znanstvenih krugova, institucija i politike financiranja koje će izdašnije u odnosu na pripadnike hrvatske zajednice omogućavati Srbija na svim razinama vlasti.
Državni intervencionizam i kontinuirana podrška konzervativnih političkih znanstvenih krugova i institucijama na pozitivnim politikama priznanja, financiranja, stvaranja klima za poželjnost kada je pitanje bunjevačkih zajednica, a istovremeno stalno pojavljivanje u javnosti u negativnom kontekstu inicijativa koje dolaze iz hrvatske zajednice, smanjenje financiranja”, rekao je o odnosu prema hrvatskoj zajednici.
Ističe kako pomaka ima, ali uznemiruje ga ono što se događa u lokalnim zajednicama, a prije svega u Subotici koja je političko i kulturno sjedište hrvatske zajednice.
“Tim prije jer se to događa u relativno kontinuiranom antihrvatskom raspoloženju u javnosti koje se generira. Prije nekoliko dana je objelodanjen javnosti nalaz sadržaja medija kada je u pitanju govor mržnje i Hrvati imaju status jednog od najfrekventinijh naroda kad su u pitanju krajnje negativni sadržaji u medijima koji imaju nacionalnu pokrivenost”.
“Ovo nije samo pitanje jezika”
“Ovo pitanje nije samo pitanje službene uporabe jezika i pisma zajednice koja ne prihvaća biti dio hrvatskog naroda, ona ima trajnije štete po pitanju hrvatske zajednice. Više od 3/4 Bunjevaca sebe smatra Hrvatima. Mi smo zajednica koja je imala dosta složenu povijest integracije u suvremenu hrvatsku naciju. Ovdje se krvlju plaćalo. Devedesetih godina dio naš elite iz Subotice je protjeran, ostali smo obezglavljeni.
Mi kao liberalni demokrati svima dopuštamo da se izjasne kako hoće, ali ne mogu biti u svojim nastojanjima subjekt koji će ugrožavati dio naše slobode, našeg identiteta, raditi da se dio našeg hrvatskog jezičnog nasljeđa otuđi, da se pokuša nešto umjetno stvoriti i da na taj način bude u funkciji stalnog razdora remetilački faktor u našim integracijskim nastojanjima. Mi bi bili sretni da Srbija to ne tolerira, a da Hrvatska to nastavlja pratiti i da ovako reagira kako je Grlić Radman sada, poslao je dvije prosvjedne note”, objašnjava.
Rekao je i kako vjeruje da će i inicijativa u skupštini ipak proći jer je vladajuća koalicija već rekla da će je podržati. Rekao je kako je najveći problem što se hrvatsku zajednicu isključe iz donošenja odluka.
“Bit ćemo rezidua nekakve folklorne zajednice koji će igrati i pjevati uz tambure, na to ne pristajemo i očekujemo da Republika Hrvatska, kao što je danas ministar rekao, inzistira na dosljednoj provedbi Sporazuma.
Ni na koji način nije riješeno pitanje na republičkoj razini, a tu gdje smo najbrojniji i gdje su Hrvati najviše prepoznati kao svoj na svome, u Subotici, imamo situaciju ne samo da nam se onemogućuje prisutnost u tijelima u kojima se donose odluke nego smo izloženi jednim procesima koji su nemogući, apsurdni, a medijsko plasiranje našeg protivljenja je takvo da budemo predstavljeni kao oni koji hoće kruha preko pogače”, zaključuje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare