Jučer su se u Zagrebu stručnjaci iz hrvatskog i slovenskog pravosudnog sustava okupili za Okruglim stolom koji je organizirala Hrvatska udruga za europsko kazneno pravo. Bavili su se pitanjem demokratske odgovornosti ili korporativizma kaznenog pravosuđa. Ovu temu komentirala je gošća N1 Newsrooma, Zlata Đurđević, profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Komentirajući zaključke okruglog stola, profesorica navodi: “Bilo je zanimljivo vidjeti koliko su Hrvatska i Slovenija udaljene u odnosu na organizaciju svoga pravosuđa. Iako potječemo iz iste države, pokazalo se zaista iznenađujuće koliko smo jako udaljeni; koliko je u Sloveniji demokratska odgovornost jača kroz različite mehanizme u pogledu izbora i odgovornosti i državnih odvjetnika i sudaca, a koliko nama zapravo nedostaje taj element. Mi smo više u području korporativizma, odnosno zatvorenosti što znači da ne postoji kontrola sudbene vlast.”
VEZANE VIJESTI
“U Sloveniji prvi put sve suce bira parlament, a ako žele postati vrhovnim sucima, opet ih mora birati parlament. Njihovo sudbeno vijeće samo predlaže suce parlamentu. Važno je imati neovisno stručno tijelo.”
Na pitanje je li nepotizam velik problem u hrvatskom pravosuđu, Đurđević je odgovorila: “Nisam prevodila osobno istraživanje, ali prema natpisima u hrvatskim medijima, je. Mi smo to prepoznali već kada je to postalo veliki problem. Takvo nešto se ne može dogoditi u Sloveniji s obzirom da se raspravlja o izboru svakoga suca u parlamentu.”
Komentirajući izjavu državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek o tome da ne želi da DORH postane servis europske javne tužiteljice, Đurđević kaže: “Ja sam malo začuđena tom izjavom zato što je dosad izgledalo da postoji dobra suradnja između europskog tužiteljstva i hrvatskog državnog odvjetništva. Europsko tužiteljstvo je nadležno za izrazito usku nadležnost, tako da oni ne mogu biti nikakva kompeticija hrvatskom državnom odvjetništvu. Prostor za rad državnog odvjetništva je ogroman, a odvjetništvo je jako podkapacitirano.”
Naposljetku Đurđević upozorava: “Neovisnost samih državnih odvjetnika u odnosu na državnu odvjetnicu Hrvatskoj ne postoji. Državna odvjetnica ima ovlast davanja konkretnih naputaka i nalogodavac je za poduzimanje konkretnih radnji u konkretnim predmetima. Takva ovlast ne postoji u Sloveniji.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare