Većina ovdašnjih ljudi, ako ih pitate, znat će "k'o iz puške" odgovoriti da je Hrvatska do prošlog popisa stanovništva imala 4,2 milijuna stanovnika, a da ih sada ima 3,9 milijuna. Podaci dobiveni popisom stanovništva mjesecima i godinama nakon samog popisa tumače se i analiziraju sa svih strana.
Ima brojki, međutim, koje nisu općepoznate, iako se i one odnose na živa bića koja žive pored nas. Štoviše, većina ih živi skupa s ljudima u kućanstvima, gotovo kao članovi obitelji. Riječ je, dakako, o kućnim ljubimcima.
Dostupni su nam statistički podaci o, recimo, broju stolnih računala ili hladnjaka u kućanstvima u Hrvatskoj, ali ne i oni o broju pasa, mačaka i drugih kućnih ljubimaca. A o ukupnoj brojci, koja uz skućene i udomljene ljubimce uključuje i napuštene pse i mačke da se ne govori.
U svijetu oko milijardu pasa i 600 milijuna mačaka
Procjenjuje se – jer točan broj je nemoguće utvrditi – da je 2023. godine u svijetu bilo između 900 milijuna i milijardu pasa te oko 600 milijuna mačaka. A oko 471 milijun pasa su kućni ljubimci.
U Hrvatskoj ne postoji registar pasa niti drugih kućnih ljubimaca. Postoji Središnji upisnik pasa (označenih, mikročipiranih) za koji je zadužena Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane pri Ministarstvu poljoprivrede, također i Jedinstveni informacijski centar za napuštene i izgubljene kućne ljubimce. ali tamo ni približno nisu obuhvaćeni svi psi, odnosno kućni ljubimci.
Posve je očito da se unatrag dvadesetak godina u Hrvatskoj znatno povećao broj kućnih ljubimaca, ponajprije pasa i mačaka. U velikim gradovima mnoga kućanstva danas imaju barem jednog kućnog ljubimca, dok se u manjim mjestima i ruralnim krajevima očuvala tradicija “držanja” pasa kao “čuvara kuće”. Ukupna brojka zasigurno je velika, ali široj javnosti nepoznata. Znati je, barem otprilike, nije statistički hir, nego potreba iz zdravstvenih i higijenskih razloga.
U Hrvatskoj više od pola milijuna pasa
S pitanjima o broju kućnih ljubimaca (pasa, mačaka i drugih, označenih i neoznačenih) u Republici Hrvatskoj, obratili smo se Upravi za vetrerinarstvo, ali nakon tjedan dana nismo dobili odgovore. No, odgovore na ista pitanja u međuvremenu smo dobili u udruzi Prijatelji životinja.
“Procjenjuje se da je u Hrvatskoj više od pola milijuna pasa, no točan broj se ne zna jer nisu svi označeni mikročipom. Nažalost, ne postoji registar kućnih ljubimaca, iako je itekako potreban. Postoji baza mikročipiranih pasa u kojoj je upisano oko 70 posto pasa jer oko 30 posto nije označeno, unatoč tomu što je to zakonska obaveza svakog skrbnika psa još od 2004. godine”, rekla nam je Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.
Kaže da su i jedinice lokalne samouprave imale obvezu obići sva kućanstva i napraviti provjeru mikročipiranih pasa do kraja lipnja 2018. godine, ali mnoge nisu to učinile do danas.
“Time štete i životinjama i svojem proračunu, jer inače moraju zbrinuti u sklonište i platiti troškove zbrinjavanja za svakoga psa koji završi na ulici, a nije označen mikročipom”, dodaje Klopotan Kačavenda.
Prema podacima, godišnje je u Hrvatskoj više od 10 tisuća napuštenih životinja, uglavnom pasa.
“Bilo bi važno uvesti registar kućnih ljubimaca”
U udruzi Prijatelji životinja kažu da bi bilo iznimno važno imati registar kućnih ljubimaca zato što se radi o bićima koja dijele životni prostor s ljudima, koja zahtijevaju određenu brigu i odgovornost te odgovarajuće uvjete držanja.
“Kućni ljubimci mogu nepažnjom skrbnika ozlijediti nekoga ili biti ozlijeđeni i napušteni. Sve to povezano je i s nizom usluga poput veterinarskih i sličnih”, pojašnjavaju.
Bolja evidencija bi pridonijela i povećanju mikročipiranja.
“Broj mačaka je praktički nemoguće utvrditi jer za njih ne postoji obaveza mikročipiranja. Zato smatramo da bi obveza mikročipiranja trebala biti propisana i za mačke, a i za sve druge kućne ljubimce koji se na taj način mogu označiti”, kažu u udruzi Prijatelji životinja.
Uvrstiti ih u popis stanovništva?
Zanimljivo bi bilo znati i koliko je veći broj pasa (i mačaka) u Hrvatskoj u odnosu na, recimo, 20 ili 30 godina ranije, no zbog nedostatka evidencija i registara, nema ni egzaktnih podataka za takvu usporedbu. Tek općenito, zna se da taj broj raste.
“Broj kućnih ljubimaca općenito raste usporedo s porastom svijesti ljudi o odgovornoj brizi za kućne ljubimce, koji su članovi obitelji, a sve manje alarmi zavezani na lancu u nekom prljavom kutu dvorišta. Naša udruga predlagala je da se prilikom popisa stanovništva doda pitanje o tome imaju li ljudi kućnog ljubimca i kojeg, što bi mnogo pomoglo da se dobije uvid u realno stanje broja kućnih ljubimaca u Hrvatskoj”, rekla je Snježana Klopotan Kačavenda.
U Hrvatskoj se, dodaje, premalo pozornosti posvećuje regulaciji prodaje i držanja životinja. Problem, kaže, nisu životinje, nego ljudi koji ih zanemaruju i napuštaju.
Porez na pse bio bi od dobrobiti
Govoreći o odnosu države prema kućnim ljubimcima, u udruzi Prijatelji životinja kažu da bi puno toga bilo riješeno kada bi postojala evidencija. Predlagali su i uvođenje poreza na pse, kakav imaju mnoge europske države. U Austriji, recimo, izbosi oko 70 eura godišnje. U Hrvatskoj se uvođenje tog poreza razmatralo 2016. godine, ali se odustalo, dijelom i zbog lošeg prijema te ideje u javnosti.
“Porez na pse definitivno bi pomogao jer počelo bi biti važnije da su svi psi označeni mikročipom. Iako su već mnoge zemlje uvele porez na pse, i to se za dobrobit pasa i opće dobro pokazalo ispravnim, mi se zalažemo za simboličnu naknadu za pse kojom bi se financiralo daljnje poboljšanje skrbi za odbačene životinje. Dakle, prikupljena sredstva lokalne zajednice koristile bi namjenski za programe kastracije, liječenje i udomljavanje životinja te edukaciju građana o zaštiti životinja, kao i za skloništa, parkove za pse i slično. Porez na pse pomogao bi provedbi Zakona o zaštiti životinja i srodnih propisa te da svi psi budu mikročipirani, a utjecao bi i na smanjenje kupnje i povećanje udomljavanja i kastracije pasa. Smatramo i da bi trebalo uvesti olakšice za kastrirane pse i udomljene pse. Sve to vodilo bi sređenijem društvu i većoj dobrobiti pasa. Često ponavljamo da imati psa ili mačku nije ičija obaveza ni potreba, već izbor, ali da uz taj izbor treba prihvatiti i obaveze i odgovornost kako bi se spriječili problemi i patnja i životinja i ljudi”, kazali su u udruzi Prijatelji životinja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!