Ne zna se točan uzrok nastanka bolesti, a liječnici pretpostavljaju da značajnu ulogu igra genetika te odabir načina prehrane i životnog stila. Za normalno funkcioniranje mozga potrebni su stalni izazovi i učenje.
Oko 47,5 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a procjenjuje se da je u Europskoj uniji 6,4 milijuna ljudi s takvim bolestima te da bi do 2050. godine broj mogao narasti i na više od 115 milijuna oboljelih u svijetu. Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 86 000 osoba s demencijom.
“O Alzheimerovoj bolesti i demencijama nemamo točnu statistiku nego pokazatelje o broju hospitaliziranih pacijenata koji se liječe u dnevnim bolnicama ili su bili stacionarno liječeni. Od 2012. bilježimo uzlazni trend u broju oboljelih od tih bolesti. Broj se utrostručio u zadnjih pet godina. Bilo je 225 bolnički liječenih ljudi zbog Alzheimera, a već 2016. godine ih je bilo 612”, kazala je prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med. specijalistica javnog zdravstva i Voditeljica odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u HZJZ-u.
Tvrdi da se taj porast može obrazložiti otvaranjem dnevnih bolnica pa pacijenti dobivaju bolji tretman, ali i liječnici bolje prepoznaju simptome i češća je dijagnostika tih bolesti.
“Dobna skupina oboljelih od Alzheimerove bolesti je u prosjeku od 75. do 84. godine, a slično je i s drugim oblicima demencije. To su bolesti starije populacije. Točan razlog zašto dolazi do tih bolesti se još ne zna, a pretpostavlja se da postoje rizični čimbenici”, nastavila je prof. Štimac za 24sata.
Većem riziku su izloženi ljudi koji su imali oboljele članove obitelji.
“Osim genetske predispozicije, rizik su trauma glave, pušenje i neumjereno pijenje alkohola. Smatra se da sve ono što su rizici za nastanak kardiovaskularnih bolesti, istovremeno su i rizici za bolesti mozga, odnosno demencije i nastanak Alzheimera”, ističe.
Traume glave mogu se spriječiti i vezanjem sigurnosnog pojasa u automobilu te nošenjem kacige na biciklu i motoru, dok se ostale rizike može umanjiti odabirom zdravog prehrambenog režima i redovitom tjelovježbom, odnosno fizičkom aktivnošću.
“Simptomi bolesti počinju postupno. Prvi i najizrazitiji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja, a nastavlja se psihičko i fizičko propadanje te nepokretnost i potpuna funkcionalna onesposobljenost pacijenta i njegova ovisnost o tuđoj njezi i pomoći. Demencija je jedan od glavnih uzroka invalidnosti među starijim ljudima diljem svijeta, s fizičkim, psihološkim, socijalnim i ekonomskim utjecajima na ljude koji boluju od demencije, ali i njihove obitelji, njegovatelje pa u konačnici i na cjelokupno društvo”, zaključila je Štimac.
Dodala je da u Hrvatskoj nedostaje organizirana i stručna podrška upravo za članove obitelji oboljelih koji podnose najveći teret skrbi za takve bolesnike, te da bi društvo u cjelini trebalo poraditi na tome.
Kako prepoznati Alzheimera?
Poremećaj pamćenja samo je jedan od mogućih znakova pojave Alzheimerove bolesti. To su još i nesnalaženje u vremenu i prostoru, poteškoće govora, čitanja i pisanja, promjena osobnosti te učestalo gubljenje stvari.
Barem 15 minuta na dan plešite i učite za vitalniju um
Za normalno funkcioniranje mozga potrebni su stalni izazovi i učenje novih zadataka. Rutina uspavljuje mozak i zbog nje se veze između neurona slabije obnavljaju, što pogoduje propadanju moždanih funkcija.
“Ako se pojave prvi znakovi zaboravljivosti treba se potruditi što više čitati, rješavati razne problemske zadatke, križaljke, uključiti se u socijalne aktivnosti, družiti se ili učiti stranih jezika”, istaknula je prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić.
Tako se, dodaje, može spriječiti razvoj Alzheimerove bolesti i različlitih oblika demencije u starijoj dobi. Za bolje funkcioniranje mozga nužni su i kvalitetan san, uravnotežena mediteranska prehrana te redovita tjelovježba koja uključuje najmanje pola sata fizičke aktivnosti u kontinuitetu. Naime, fizička aktivnost stimulira rad srca koje pojačano radi te tako bolje opskrbljuje mozak i ostale organe kisikom. A bolja cirkulacija omogućuje i bolju koncentraciju. Također, redovitim vježbanjem izlučuju se hormoni i druge tvari koje povoljno utječu na oporavak i stvaranje novih neurona. A tjelovježba pokreće i hormone sreće što dugoročno utječe na sjajno raspoloženje.
* Male vježbe za jači mozak
* Ako ste dešnjak, zube perite lijevom rukom
* Kad se vraćate iz trgovine kući, odaberite put kojim ne idete previše često
* Naučite svirati instrument
* Upišite školu plesa ili naučite novi strani jezik
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
