Liječnici: Svaki drugi Hrvat ima povišeni tlak – provjerite ga!

Zdravlje 20. tra 202022:27 > 22:32
Pixabay (ilustracija)

Stanje se u većini slučajeva loše kontrolira jer se većina ljudi ne pridržava propisane terapije i ne mijenja loše životne navike, upozorio je kardiolog Davor Miličić.

Hipertenzija ili povišeni krvni tlak još se zove tihim ubojicom jer nema nikakvih simptoma dok ne postane prekasno.

“U Hrvatskoj je 2017. umrlo 924 ljudi zbog visokog tlaka. Stanje pogađa podjednako muškaraca i žene”, kazala je prim. Verica Kralj, dr. med. specijalistica epidemiologije i Voditeljica odjela za srčano – žilne bolesti u HZJZ-u.

“Većina pacijenata nema nikakve simptome, a unatoč tome ima povišen tlak koji često zanemaruje i ne uzima propisanu terapiju te ne prilagođava način života onome što propisuju aktualne medicinske smjernice. Skoro svaki drugi odrastao čovjek ima problema s povišenim tlakom. Paradoksalno je da se visoki tlak danas lako dijagnosticira i liječi. Dijagnoza se postavlja ponavljanjem mjerenja tlaka. U većine hipertoničara taj se tlak loše kontrolira čemu su najvećim dijelom krivi pacijenti koji se ne pridržavaju terapije, ali katkada i liječnici koji podcjenjuju opasnost neliječene hipertenzije”, istaknuo je akademik prof. dr. sc. Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila u KBC Zagreb te predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva.

Lijekovi za povišeni tlak uzimaju se tijekom cijeloga života.

“Raspolažemo modernim lijekovima za reguliranje tlaka, a većini pacijenata je dovoljna samo jedna tableta koja je kombinacija više vrsta lijekova”, nastavio je prof. Miličić.

Brojeve koje morate znati

Stanje tlaka je optimalno ako je sistolički tlak manji od 120, a dijastolički manji od 80 mmHg.

Stanje tlaka je normalno ako je sistolički tlak manji od 130, a dijastolički manji od 85 mmHg.

Stanje tlaka je granično ako sistolički tlak iznosi između 130 i 139 mmHg, a dijastolički između 85 i 89 mmHg. U tom slučaju ponovno ga kontrolirajte kroz jednu godinu.

Imate li opasne vrijednosti?

Prvi stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak između 140 i 159 mmHg, a dijastolički tlak između 90 i 99 mmHg. Preporučuje se kontrola za dva mjeseca.

Drugi stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak između 160 i 179 mmHg, a dijastolički između 100 i 109 mmHg. U tom slučaju biste trebali kontrolirati tlak kod liječnika kroz jedan mjesec.

Treći stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak od 180 mmHg na više i dijastolički od 110 mmHg na više. Preporučuje se liječnička pomoć kroz jedan tjedan.

Mjerenje

Preporuke liječnika su prestati pušiti, povećati tjelesnu aktivnost, sniziti kilograme i prebaciti se na mediteranski tip prehrane.

“Postoje uređaji za mjerenje arterijskog tlaka od kojih se neki apliciraju u područje prijelaza između nadlaktice i podlaktice, a drugi se namještaju u području zapešća. Tlak se može mjeriti doma. Mjeri se uvijek u sjedećem položaju, a prije toga trebalo bi mirovati barem tri minute. Tlak se ne mjeri odmah nakon tjelesnog napora jer je tada povišen, kao i u situacijama kad čovjek nije smiren ni opušten”, objasnio je prof. Davor Miličić.

Kaže da su aparati za mjerenje tlaka koje ljudi kupuju za kućnu uporabu vjerodostojni ako su dobro baždareni i ako se vrijednosti koje pokazuju poklapaju s vrijednostima koje je izmjerio liječnik ili ljekarnik.

“Visoki tlak je bolest sama za sebe, ali i čimbenik rizika za razvoj drugih bolesti poput moždanog udara i bolesti srca. Istraživanja su pokazala da oko 40 posto naše odrasle populacije ima povišeni krvi tlak čije vrijednosti sežu iznad 140/90 ili uzimaju antihipertenzive. To je jako visoka stopa pojavnosti, podjednako i u muškaraca i u žena. To je oko 1,2 do 1,3 milijuna ljudi ukupno. Problem s hipertenzijom je velik i treba raditi na edukaciji, svjesnosti populacije i struke da budu češće kontrole”, dodala je dr. Kralj.

Iako se mnogo govori o opasnostima visokog krvnog tlaka, manje se spominje činjenica da treba pripaziti i ako je on previše nizak.

“Takvo stanje može izazvati smanjeni protok krvi kroz mozak, pa pacijent ima omaglice, nesvjestice i slično”, zaključio je.

Na rizik za razvoj visokog krvnog tlaka može se utjecati promjenom navika

* smanjenjem unosa soli
* pravilnom prehranom
* prestankom pušenja
* izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola
* redovitom fizičkom aktivnošću
* održavanjem normalne težinu

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram