Koristeći detaljne podatke Instituta Robert Koch i dijelom Sveučilišta Johns Hopkins, FAZ je objavio "Pregled pandemije", iz kojeg se vidi kako Hrvatska stoji s rasprostranjenosti i posljedicama covida-19 u odnosu na Europu i svijet.
Frankfurter Allgemeine Zeitung objasnio je u uvodu da je podatke Instituta Robert Koch (IRK) koristio svuda gdje je IRK ažurniji s podacima, a tamo gdje je ažurniji “Johns Hopkins”, koristio je podatke tog američkog sveučilišta. Sve podatke i karte Europe, Hrvatske i EU-a možete interaktivno pregledavati na ovom linku.
VEZANE VIJESTI
U prvom dijelu, koji se tiče uglavnom Njemačke, FAZ je objavio pregled “žarišta” u ovoj zemlji s podacima o broju novih slučajeva covida-19 u posljednjih sedam dana na 100.000 stanovnika u svakom od označenih žarišta.
Između ostalih, tu se navode neki veliki gradovi: Köln (66,28 slučajeva na 100.000 stanovnika u tjedan dana), München (50,6), Stuttgart (55,83), Mainz (56,73), Essen (61,78), Duisburg (50,13), Bremen (79,46), te čak šest okruga središnjeg dijela Berlina, o kojima su proteklih dana, kao o mjestima naglo rastućeg broja novozaraženih koronavirusom, izvještavali svjetski mediji, tako i N1.
Svi podaci su aktualni zaključno s datumom 12. listopada. Što se Hrvatske tiče, Grad Zagreb je, prema podacima HZJZ-a u službenom dokumentu objavljenom 11. listopada, dan ranije imao 763 novih slučajeva tijekom prethodnih sedam dana, što na 100.000 stanovnika iznosi 95,38. Tog dana cijela Hrvatska je registrirala 508 novih slučajeva.
Zamjenica ravnatelja NZJZ-a “Andrija Štampar” Sandra Šikić u nedjelju komentirala novinarima je li stanje u Zagrebu dramatično:
“Situacija nije dramatična po nikakvim parametrima, Zagreb je šesta županija u zemlji po broju incidencija sa 14 na 100.000 stanovnika.”
#related-news_0
Međutim, tek rijetki gradovi u Njemačkoj označeni u “Pregledu pandemije” na osnovi podataka IRK-a kao “žarišta”, imaju u posljednjih sedam dana na 100.000 stanovnika više zaraženih nego Zagreb; Berlin Mitte ih ima 106,07, Berlin Neukölln 142,31. Nasuprot tome rizičnim se smatraju, primjerice, i München sa 50,6 ili Bremen sa 79,46.
Analiza se u dijelu nazvanom “rasprostranjenost plućne bolesti diljem svijeta” potpomaže podacima Johns Hopkinsa. Najgore stanje s pandemijom covida-19 je, očekivano, u objema Amerikama, te u pojedinim dijelovima Europe.
Kad se Hrvatska tako promatra, u prethodnih sedam dana sa 68 novootkrivenih zaraženih stanovnika na 100.000 stanovnika naša zemlja je generalno u bitno gorem stanju nego Njemačka sa 29,8. Ali, ako se Hrvatsku uspoređuje s drugim europskim državama, posebno članicama EU-a, stvari postaju bitno drugačije.
#related-news_0
U Crnoj Gori taj broj iznosi čak 280, od čega je u Europi gora jedino Češka s čak 326,1. Uz bok Crnoj Gori stoji Belgija sa 280,1, a ne previše bolje sa zarazom u prethodnih tjedan dana stoje Nizozemska sa 226,7, Island sa 171,5, pa Francuska, Španjolska, Velika Britanija, redom s po nešto više od 150… Drugdje po Europi stope zaraze tijekom prethodnog tjedna bile su bitno niže.
Iz pregleda se vidi i to da je Bosna i Hercegovina imala skoro istu stopu na 100.000 stanovnika u tjedan dana, odnosno 69, dok je Slovenija u tjednu u kojem je Hrvatska probijala vlastite rekorde, stajala još i lošije sa 104.4 novozaraženih na 100.000 stanovnika.
Jedan od boljih pokazatelja toga koliko se zdravstveni sustav pojedine zemlje uspijeva kvalitetno nositi s pandemijom, kako su puno puta od proljeća isticali epidemiolozi i drugi medicinari, stopa je smrtnosti. U našem dijelu Europe Hrvatska i Crna Gora među najblaže pogođenima su uz postotak umrlih među oboljelima od 1,6 posto za našu zemlju i 1,5 posto za Crnu Goru.
Slovenija je na 1,5 posto, dok Srbija već ima 2,2 posto, BiH 3 posto… Riječ je, međutim, o zemljama koje su na početku pandemije imale relativno malo zaraženih. Italija, pak, ima smrtnost od čak 10,2 posto, Velika Britanija 7,1 posto, Belgija 6,3 posto, a Švedska 6 posto.
Ako bismo se uspoređivali s Njemačkom, od prošle zime do danas u toj zemlji smrtnost od covida-19 iznosi 2,9 posto, odnosno, umro je otprilike jedan pacijent na svakih 34 zaraženih novim koronavirusom. U Hrvatskoj je to, pak, jedan na otprilike svakih 63 zaraženih. U apsolutnim brojkama, u Hrvatskoj je od početka pandemije umrlo 327 ljudi, od čega u Zagrebu 72 oboljela, što odgovara stopi smrtnosti na nacionalnoj razini.
Hrvatske se dotiče i pregled podataka Instituta Robert Koch koji određuje koja je zemlja proglašena rizičnim područjem zbog toga što u posljednjih sedam dana ima više od 50 otkrivenih novozaraženih slučajeva na 100.000 stanovnika. Hrvatska nije u poziciji poput skoro cijele istočne Europe plus Češke, Islanda, Luksemburga, Nizozemske, Belgije i Španjolske, odnosno svih zemalja bivše Jugoslavije, koje su redom proglašene rizičnima.
#related-news_0
U Hrvatskoj IRK kao rizične vodi sljedeće županije: Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Krapinsko-zagorska. Međutim, IRK navodi da upozorava građane da ne putuju niti u Ličko-senjsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Virovitičko-podravsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku “zbog trenutno visokih brojeva zaraze”.
Ono što Hrvatskoj jako ide u prilog kad je riječ o odnosu prema Njemačkoj u uvjetima pandemije, broj je zaraženih u Njemačkoj za koje je utvrđeno da su se “navjerojatnije” zarazili u našoj zemlji. Po tim mjerilima Hrvatska je u jednom trenutku bila u samom vrhu izvora zaraze po Njemačku iz inozemstva, ali je posljednja četiri tjedna taj broj stalno i izrazito padao.
Prije četiri tjedna otkriveno je 208 zaraženih iz naše zemlje, prije tri tjedna već 90, narednog tjedna samo 43 i konačno u 40. tjednu ove godine tek 35, prema čemu bi Hrvatska predstavljala manji rizik, kako navodi IRK, od, primjerice, Njemačkoj susjedne Francuske.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
