Na zaštitnim maskama skupljaju se bakterije i virusi i zato ih je potrebno često mijenjati, odnosno prati ako je riječ o višekratnim maskama.

Usprkos otporu prema nošenju maski dijela stanovništva, zdravstvena struka uporno ponavlja – nošenje maske jedan je od načina borbe protiv pandemije i jedan od koraka kojim se može zaustaviti širenje zaraze. Ono što se posebno naglašava jest da nošenjem maske ljudi ne čuvaju samo sebe nego i druge, pogotovo starije i osobe s kroničnim bolestima za koje korona može biti pogubna. No čini se kako mnogi noseći maske uopće ne štite svoje zdravlje.

Problem je u higijeni maski koje se ljudi ne pridržavaju te, umjesto da nose čiste i oprane maske, često nose prljave maske na kojima mogu biti virusi i bakterije. Istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je kako je situacija s nošenjem maski gora nego što se pretpostavljalo.

Provela ga je tehnološka kompanija Livinguard specijalizirana za proizvodnju antimikrobnih tekstila kakav se koristi u pekarama i higijenskim proizvodima namijenjenim ljepšem spolu.

Prema rezultatima tog istraživanja, gotovo 80 posto Amerikanaca nakon uporabe ne pere svoje maske, 43 posto pere ih tjedno, a osam posto ne pere ih uopće.

Što se tiče jednokratnih zaštitnih maski, one za 68 posto ispitanih nisu jednokratne, već ih se nosi više puta. Vlažna tkanina može biti leglo bakterija i na njoj se mogu skupljati virusi, stoga je održavanje higijene maski od velike važnosti. Slično kao što se treba mijenjati odjeća i donje rublje nakon vježbanja, isto treba napraviti i s maskama nakon nošenja – promijeniti ih odnosno oprati ih.

S obzirom na to da ćemo biti primorani nositi maske još neko vrijeme jer vrhunac pandemije tek dolazi, a sve više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, svakako bismo se trebali pridržavati savjeta o čestom mijenjanju, odnosno pranju maski. U suprotnom, čini se da bi nam možda mogle pomoći u zaštiti od novog koronavirusa, no mogli bismo imati problema s drugim virusima i bakterijama.