Gotovo jedna od pet osoba koje su preboljele covid-19, imaju dijagnosticiran i neki psihološki poremećaj poput tjeskobe, depresije ili nesanice u roku od tri mjeseca od pozitivnog testa na koronavirus, pokazala je nova studija koja naglašava važnost brige za mentalno zdravlje bolesnika.
Analizu su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Oxford i oksfordskog Biomedicinskog istraživačkog centra. Otkrili su i da ljudi koji su ranije imali dijagnoze mentalnih bolesti, imaju 65% više šanse za pozitivan test na koronavirus od onih koji nisu imali psiholoških poremećaja. Rezultati su se pokazali istima i kad su se uračunali drugi faktori rizika poput dobi, spola, rase i komorbiditeta.
VEZANE VIJESTI
“Ovo otkriće je prilično neočekivano i potrebna su detaljnija istraživanja. U međuvremenu, mentalne bolesti bi se trebale naći na popisu rizičnih faktora za obolijevanje od covida-19”, rekao je dr. Max Taquet, jedan od autora studije, prenosi Guardian.
Studiju su bazirali na oko 70 milijuna zdravstvenih kartona u SAD-u, od čega je bilo više od 62.000 pacijenata pozitivnih na koronavirus koji nisu zahtijevali hospitalizaciju. Incidencija bilo koje mentalne dijagnoze u periodu od 14 do 90 dana nakon pozitivnog testa na covid, bila je 18,1%, uključujući 5,8% onih kojima je to bila prva dijagnoza mentalnog poremećaja.
Kako bi dobili što relevantnije podatke za rizik povezan s koronavirusom, znanstvenici su podatke usporedili sa šest drugih bolesti ili stanja tijekom istog perioda – gripom, drugim respiratornim infekcijama, kožnom infekcijom, žučnim i bubrežnim kamencima te lomom kosti. Istraživanje je objavljeno u časopisu Lancet Psychiatry.
Profesor psihijatrije s Oxforda Paul Harrison ističe da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdila direktna veza dijagnoza koronavirusa i mentalnih problema. U ovo istraživanje nisu bili uključeni drugi psihofizički faktori za razvoj bolesti, poput ekonomske podloge, pušenja ili zlouporaba droga.
#related-news_0
Naime, istraživanja pokazuju da ljudi koji dolaze iz siromašnjih sredina imaju više šanse razviti mentalnu bolest, a siromaštvo povećava i rizik od koronavirusa zbog velikog broja ljudi koji žive u istom kućanstvu, slabije higijene i nesigurnih radnih uvjeta.
Kao posebno zabrinjavajuće otkriće znanstvenici ističu dvostruko veći broj dijagnosticirane demencije, i to tri mjeseca nakon pozitivnog testa na covid-19.
“Imajući sve ovo na umu, nije nevjerojatno da virus utječe na mozak kod dijela ljudi i uzrokuje neurološke simptome i poteškoće. Zato smo posebno oprezni da ne zanemarimo tu poveznicu”, rekao je Harrison.
Trenutno se provodi više istraživanja o utjecaju koronavirusa na mozak i centralni živčani sustav. U srpnju neurolozi su objavili detalje komplikacija kod više od 40.000 pacijenata u Velikoj Britaniji, koje su varirale od encefalitisa do delirija i moždanog udara.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
