Glavni grad BiH svake godine, od studenog do veljače, među najzagađenijim je u svijetu, a s proljeća, pa sve do početka ljeta zrak je zagađen peludom, naročito neurbanih biljaka, što dodatno komplicira cijelu sliku. Sve to, kaže za Faktor prof. dr. Bakir Mehić, šef Klinike za plućne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), doprinosi da bh prijestolnica polako postaje sredina neugodnog življenja.
”Procjene Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su da je 14 posto svih prijevremenih smrti povezano sa zagađenjem zraka. Tu se prvenstveno misli na one pacijente koji već boluju od određenih bolesti, prije svega dišnog i kardiovaskularnog sustava, dok je šest posto povezano s karcinomima pluća”, dodaje Mehić.
Zagađen zrak u Sarajevu, ali i nekim drugim gradovima u BiH, poput Tuzle i Zenice, dugogodišnji je problem, a višegodišnja izloženost zagađenju doprinosi, kaže Mehić, i povećanju broja oboljelih od karcinoma pluća.
VEZANE VIJESTI
Kako bi zaštitili zdravlje, Mehić građanima savjetuje da se u razdoblju visoke koncentracije zagađenog zraka što manje izlazi vani.
”Zbog pandemije naređeno je nošenje maski, što je dobra navika i u vrijeme zagađenog zraka. Oni koji imaju problema s dišnim organima te kardiovaskularni bolesnici, naročito oni koji boluju od koronarnih krvnih sudova, ako moraju izaći neka nose i dvije maske jer se radi o vrlo sitnim česticama. Cijepiti se obavezno protiv gripe, jer je gripa daleko ozbiljnija infekcija dišnih puteva u odnosu na bakterijske infekcije, jer na određen način u cijelosti “ogoljava” respiratorni sistem. Naši pacijenti znaju da, pored cjepiva protiv gripe, preporučujemo i pneumokoknu vakcinu koja je dobrodošla u sprečavanju zaraze od streptokok pneumonije (Streptococcus pneumonia) koji je domicilni stanovnik naših prostora”, naglašava Mehić.
Ističe da zagađen zrak doprinosi komplikaciji i kod zaraženih covidom-19, koju je, kako kaže, teže liječiti sada nego u ljetnom periodu.
”Dosadašnja iskustva nam govore da dugogodišnji pušači imaju teže oblike covid-19 i uspješnost liječenja kod njih slabija je nego kod nepušača. I oni koji su više izloženi aerozagađenju sigurno je da će se teže boriti s covidom-19. Rekao bih da je pušenje plus aerozagađenje loša kombinacija koja ne obećava uspjeh u liječenju kako covida-19, tako i drugih respiratornih oboljenja”, zaključuje Mehić.
Cijeli razgovor na ovom linku.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
