Trudnoća izaziva niz različitih emocija, od onih pozitivnih do tjeskobe, depresije te anksioznosti. Ovo je potpuno normalno sve dok anksioznost u trudnoći ne traje cijelo vrijeme i ne utječe na ponašanje.

Anksioznost majke može znatno utjecati i na samo nerođeno dijete koje kasnije može imati emocionalne probleme, poremećaj hiperaktivnosti i poremećaje u kognitivnom razvoju.

Zašto dolazi do anksioznosti u trudnoći?

Kod nekih trudnica anksioznost izazivaju razni vanjski čimbenici, dok kod nekih se anksioznost pojavljuje zbog nemogućnosti nošenja s trudnoćom. Anksioznost se može pojaviti i kod rizične trudnoće, ali i kod trudnica kojima je netko u obitelji imao probleme s anksioznošću. Jednako tako, na pojačanu anksioznost mogu utjecati i hormoni, kao i stresne situacije.

Anksioznost u trudnoći se može pojaviti u samo jednom periodu, ali jednako tako može trajati i tijekom cijele trudnoće, a najčešće je praćena i simptomima depresije. Osim u trudnoći, anksioznost se može pojaviti i nakon poroda, a ona onda utječe i na samopouzdanje majke.

Kako ju prepoznati?

Anksioznost je odgovor tijela na nepoznatu situaciju u kojoj se osjećamo nesigurno. Može se prepoznati po promjenama na tijelu, ali i po promjenama u ponašanju, a odražava se i kroz negativno razmišljanje.

Anksioznost u trudnoći može se prepoznati po stalnim negativnim mislima o budućnosti i zamišljanju najgoreg scenarija, po pretjeranom oprezu, ali i po gubitku apetita, umoru, bezvoljnosti, nervozi, problemima s fokusiranjem i problemima sa spavanjem. U određenim slučajevima mogu se pojaviti i napadaji panike u kojem se simptomi samo pogoršavaju.

Utječe li anksioznost majke i na dijete?

Anksioznost u trudnoći može utjecati i na dijete, odnosno kod kronične anksioznosti može doći do promjene protoka krvi do djeteta pri čemu postoji mogućnost nastanka problema s prijenosom kisika i drugih hranjivih sastojaka do organa nerođenog djeteta.

Jednako tako, trudnice koje pate od anksioznosti nemaju volju za hranom pa ne unose dovoljno hranjivih tvari u organizam, a jednako tako može doći i do poremećaja u spavanju, što sve utječe i na samo dijete te može ostaviti i dugotrajne posljedice na njegovo ponašanje. Čak i umjerena anksioznost u trudnoći može utjecati na kognitivne poremećaje kod djece.

Kako se tretira anksioznost u trudnoći?

Prije svega, važno je osvijestiti da postoji problem koji može bitno utjecati na zdravlje djeteta. Osim toga, pomoći mogu i neki od ovih savjeta:

1. Razgovor

Porazgovarajte s najdražima ili prijateljima o tome kako se osjećate, a oni će vas umiriti i pružiti vam podršku. Jednako tako možete potražiti i stručnu pomoć.

2. Smanjite stres

Pronađite aktivnost koja vas opušta i uz pomoć koje ćete se riješiti stresa. Ovo može biti šetnja, gledanje serija ili filmova, joga ili neki hobi koji će vam odvratiti misli.

3. Meditacija i disanje

Probajte svaki dan odvojiti barem 10 minuta na meditaciju kako biste manje mislili. Možete i primijeniti metodu vremena za brigu kada odredite samo sat vremena u danu kada ćete brinuti, a ostatak dana ne mislite o problemima.

Osim toga, kada osjetite pojavu tjelesnih simptoma i nervoze primijenite neke od tehnika disanja koje vas mogu trenutno smiriti.

4. Odmorite

Ne zaboravite koliko je odmor važan. Ako već zbog anksioznosti ne spavate dobro navečer, nadoknadite te sate tijekom dana.

5. Potražite pomoć

Zapamtite kako niste jedina trudnica s ovim problemom i potražite stručnu pomoć psihoterapeuta.

Dakle, anksioznost u trudnoći je samo jedna od emocija koje trudnica doživljava, ali ako se radi o kroničnoj anksioznosti koja ne prestaje i utječe na životne navike, potrebno je nešto poduzeti. Anksioznost se može prepoznati po tjelesnim promjenama, promjenama u ponašanju, ali i u razmišljanju. Najvažnije je razgovarati o problemima s drugima i pronaći način kako se riješiti stresa.