Biopsija je dijagnostički postupak kod kojeg se uzima komadić tkiva bubrega.

U modernoj medicini u 95% slučajeva pokazala se uspješna, odnosno patohistološka dijagnoza bubrežne bolesti postavljena je na temelju dobivenog bubrežnog tkiva. Biopsija bubrega upravo služi kako bi se uzorak bubrežnog tkiva mikroskopski analizirao i tako se dobile informacije za dijagnozu i liječenje poteškoće s bubrezima.

Bubrezi su inače zaslužni za održavanje ravnoteže nutrijenata u našem organizmu, kontroliraju tlak, pomažu u aktiviranju hormona te uklanjaju tekući otpad iz krvi stvaranjem urina. Vrlo su važni za normalno funkcioniranje organizma.

Što je biopsija bubrega?

Ovim dijagnostičkim postupkom se specijalnom iglom pod kontrolom ultrazvuka te nakon lokalne anestezije uzima komadić tkiva bubrega. Postoje perkutana biopsija koja je češća, a izgleda tako da se unosi tanka igla za biopsiju kroz kožu kako bi se uzeo ultrazvuk, te kirurška. U slučaju otvorene ili kirurške biopsije bubrega se čini rez na koži u blizini bubrega te se liječniku omogućuje da napravi pregled bubrega i odredi područje s kojeg će uzeti tkivo.

Radi se o sigurnoj i korisnoj metodi.

Tko treba biopsiju bubrega?

Pregled bubrega uz biopsiju ne preporučuje se svakom bolesniku koji ima bolove u bubrezima ili druge bubrežne probleme. Doduše, ovaj pregled pomaže liječniku da identificira vrstu bubrežne bolesti koju pacijent ima, koliko je teška te koji bi bio najbolji tretman. Uz pomoć biopsije bubrega se može indicirati na transplantaciju te pratiti učinkovitost liječenja.

Najčešće indikacije za biopsiju bubrega su:

• hematurija ili pojava krvi u urinu
• proteinurija ili visoka razina proteina u urinu
• zatajenje bubrega
• oboljenje bubrega
• tumor bubrega
• provjera rada transplantiranog bubrega

Postupak uzimanja bubrežnog tkiva

Prije biopsije bubrega pacijent treba u dogovoru s liječnikom prestati uzimati lijekove koji bi mogli utjecati na zgrušavanje krvi. Osim toga, prije same biopsije potrebno je odraditi svu osnovnu laboratorijsku obradu i pacijenta hospitalizirati. Pacijent za biopsiju bubrega mora biti na tašte te će primiti antiseptičko tuširanje.

Postupak uzimanja bubrežnog tkiva izgleda tako da pacijent leži na trbuhu ili leđima te se označava mjesto uboda. Taj dio kože tada se dezinficira i sterilno pokriva. Pacijent prima lokalnu anesteziju dok liječnik pod kontrolom ultrazvuka uvodi specijalnu tanku iglu kroz kožu koju koristi za uzimanje tkiva. Obično se uzimaju dva uzorka.

Nakon biopsije bubrega se vadi igla, područje uboda se sterilizira i komprimira vrećicom s pijeskom, a bolesnik ostaje u istom položaju od četiri do 12 sati. Nakon biopsije se pregledavaju nalazi te ukoliko nema znakova krvarenja ili drugih poteškoća, bolesnik se istog dana pušta kući. U nekim bolnicama bolesnik tek idućeg dana ide kući.

Preporučuje se ležanje u krevetu barem 12 sati nakon biopsije te konzumiranje velike količine tekućine kroz četiri sata iza biopsije. Također je preporuka izbjegavanje težih fizičkih napora nekoliko dana nakon biopsije i odmaranje uz jačanje imuniteta.

Trajanje biopsije bubrega je oko 20 minuta.

Komplikacije nakon biopsije bubrega

Pojava komplikacija nakon uzimanja bubrežnog tkiva je rijetka. Najčešća komplikacija biopsije bubrega je krvarenje koje se pojavljuje u oko 2% slučajeva, a koje obično spontano prolazi. U rijetkom broju slučajeva je potrebna transfuzija krvi ili kirurška intervencija.

Rijetko se pojavljuje ugrušak krvi pored bubrega, a još rjeđe dolazi do razvoja arteriovenske fistule ili oštećenja zidova susjednih arterija i vena iglom kada nastaje spoj između dvije krvne žile. Rizik od oštećenja funkcije bubrega ili gubitka bubrega postoji, ali je vrlo malen.