Očni kapci pripadaju pomoćnim organima oka koji imaju ulogu da održavaju zdravlje oka i omogućavaju obavljanje njegove funkcije, odnosno funkcije vida. Zbog prisnog odnosa očnih kapaka i oka, bilo kakav poremećaj funkcije ili položaja kapaka nepovoljno utječe na subjektivno stanje pacijenta, objašnjava za portal N1 specijalistica oftalmologije Tamara Filipović.
Prema njezinim riječima, tumori očnih kapaka su brojni i česti. Tumori mogu poticati od svih vrsta tkiva u području kapaka i okolne kože.
„Tumori na očnim kapcima predstavljaju izrasline koje mogu biti dobroćudne ili benigne i zloćudne ili maligne prirode. O prirodi tumora ovisi i dijagnostički i terapijski pristup. Bilo da se radi o dobroćudnim ili zloćudnim tumorima, važno je pravovremeno reagirati i odmah posjetiti oftalmologa“, kaže dr. Filipović.
Ona dodaje da dobroćudni tumori najčešće predstavljaju samo estetski problem. „Ali ako su veliki ili se nalaze na nezgodnom mjestu mogu ometati funkciju kapaka, kao i samog oka. I tada ih treba ukloniti“, rekla je ona.
Dr. Filipović ističe da su papilomi najčešće benigne promjene na koži očnih kapaka kod odraslih. „Moguće ih je vidjeti svakodnevno, čak i kod djece. Mogu biti na širokoj ili na uskoj peteljkastoj bazi s karakteričnom površinom nalik na malinu. Pored njih česte su i ciste, kao i madeži“, navodi naša sugovornica.
Dodaje da su ksantelazme naslage žućkasto-bijele boje koje se javljaju na koži kapaka, najčešće u unutarnjem kutu oka. „S vremenom se povećavaju i mogu se javiti na više mjesta. Ne zna se točan uzrok nastanka ksantelazmi, ali se pretpostavlja da je uzrok povećana razina masnoće u krvi. Češće se susrećemo s njima kod žena“, kaže ona.
Kod djece najčešće benigne promjene na kapcima su hemangiomi i dermoidne ciste, ističe za portal N1 dr. Filipović.
Ječmenac
Halacion ili, kako je u narodu daleko više poznat, ječmenac je upalna cistična promjena lojnih žlijezda u kapcima. Često se javlja kako kod odraslih osoba, tako i kod djece.
„Ponekad se kod starijih osoba javljaju recidivirajući ječmenci, što znači da se stalno iznova pojavljuju. To treba probuditi sumnju, jer adenokarcinom, inače zloćudni tumor, može izgledati kao obični ječmenac, a razvija se kao bezbolni čvor ispod zdrave kože, unutar struktura kapka, iz neke od velikih lojnih žlijezda“, ukazuje sugovornica.
U takvim situacijama je obavezna biopsija, odnosno uzimanje isječka same promjene, dodaje ona i objašnjava da je biopsija kratkotrajna kiruška intervencija koja se obavlja u lokalnoj anesteziji, a uzorak se šalje na patohistološku analizu kako bi utvrdili prirodu same promjene.
„Zloćudni tumori imaju tendenciju razaranja normalnog tkiva očnih kapaka i urastanja u dublje strukture, zahvaćajući i samo oko. Takvi tumori mogu metastazirati u regionalne limfne čvorove ili putem krvi metastaze mogu doprijeti do udaljenih organa, kao što su pluća ili jetra“, upozorava dr. Filipović.
Jedan od njih je bazocelularni karcinom koji predstavlja spororastuću, bezbolnu nodulo-ulcerativnu leziju na koži očnih kapaka i gornje polovice lica, navodi ona.
„Ako se ne liječi na vrijeme, ovaj karcinom zahvata kapke, konjunktivu, očnu jabučicu, orbitu, sinuse, nos i endokranij. Liječenje bazocelularnog karcinoma podrazumijeva kiruršku eksciziju, odnosno odstranjenje tumora u što ranijoj fazi uz obaveznu histološku provjeru i redovite kontrole nakon što se tumor odstrani“, navodi sugovornica portala N1.
Operacija očnih kapaka
Dr. Filipović naglašava da je cilj operacije očnih kapaka, bilo da je reijč o benignim ili malignim tumorima, u potpunosti ukloniti leziju, uspostaviti funkcionalnost, ali i estetski efekt. Kod djece se operacije kapaka izvode u općoj anesteziji, dok se kod odraslih osoba većina operacija obavlja u lokalnoj anesteziji.
Najveći broj tumorskih promjena se vidi golim okom i uglavnom ne izazivaju bol, zbog čega se odlaže odlazak kod liječnika pa se pacijenti javljaju oftalmologu u kasnijim fazama, kad su promjene velike i teže se liječe. Zbog toga je važno javiti se oftalmologu na vrijeme, odnosno čim pacijent primijeti bilo kakvu promjenu na očnim kapcima, navodi ona.
„Jedan od najčešćih problema na očnim kapcima koje viđam u svakodnevnoj praksi predstavlja višak kože na gornjim kapcima koji može ometati normalni vid, ali također stvoriti neugodan funkcionalni problem. Vrećasti nabor viška kože može potiskivati gornji kapak prema dolje zaklanjajući jedan dio vidnog polja ili potiskivati trepavice i usmjeravati ih prema površini očne jabučice izazivajući tako perminentnu iritaciju oka. Često mi pacijenti takve teškoće uspoređuju s osjećajem kao da imaju utege na očima“, kaže naša sagovornica.
Dodaje da operacija gornjih kapaka ili blefaroplastika podrazumijeva uklanjanje viška kože s gornjih kapaka, kao i djelimično uklanjanje masnog tkiva kapka.
„Isto tako, uvrnutost i izvrnutost kapaka često može biti jedan od problema s kojima se pacijenti susreću. Najčešće se javlja se na donjem kapku kao posljedica nestabilnosti, uslijed istezanja tkiva tijekom života kod starije populacije, a rjeđe može biti posljedica ozljeda ili upalnih bolesti“, ističe ona.
Preporuka oftalmologa je da se vodi računa o zdravlju očnih kapaka kako bi se očuvala funkcionalnost oka, a samim time i vid, navodi dr. Tamara Filipović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!