Demencija je skup simptoma koji se pojavljuju u starijoj dobi, a koji značajno utječu na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Jedan od aspekata života koji je često narušen kod osoba s demencijom je spavanje.
Ovaj sindrom utječe na spavanje, a pokazalo se i da poremećaji spavanja mogu pogoršati simptome. Demencija i spavanje su usko povezani.
Što je demencija?
Demencija nije specifična bolest, već sindrom koji obuhvaća različite simptome vezane uz kognitivne poremećaje.
Simptomi demencije negativno utječu na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Među glavnim karakteristikama demencije su problemi s kratkoročnim pamćenjem, što znači da se osobe mogu prisjetiti događaja iz prošlosti, ali zaboravljaju nedavne događaje. Također mogu imati poteškoća s jezičnim vještinama, uključujući pronalaženje pravih riječi ili razumijevanje jezika.
Nije rijetko da osobe s demencijom imaju problema s prepoznavanjem lica ili objekata, kao i orijentacijom u prostoru.
Narušene su im i izvršne funkcije kao što su planiranje, organiziranje, rješavanje problema i donošenje odluka.
Simptomi demencije
Osim tih karakteristika, kod demencije se mogu pojavljivati ovi simptomi:
– agresivnost, povećana razdražljivost
– anksioznost i depresija, česte emocionalne promjene
– halucinacije i deluzije, pogrešna uvjerenja
– poteškoće sa svakodnevnim aktivnostima poput kuhanja, higijene i ostalim
– ovisnost o drugima po pitanju njege i podrške
– poteškoće sa spavanjem i snom poput nesanice, dnevne pospanosti, poremećaja ritma spavanja
Demencija može biti uzrokovana raznim bolestima i stanjima koja oštećuju moždane stanice ili njihove međusobne veze.
Najčešći uzrok demencije je Alzheimerova bolest, koja čini 60-70% svih slučajeva. Alzheimerova bolest karakterizirana je stvaranjem plakova i neurofibrilarnih čvorova u mozgu, što postupno oštećuje pamćenje i kognitivne funkcije.
Vaskularna demencija je drugi najčešći uzrok, uzrokovana smanjenim protokom krvi u mozak, često zbog moždanih udara.
Simptomi mogu varirati ovisno o dijelu mozga koji je zahvaćen.
Demencija i spavanje
Istraživanja su pokazala da upravo ta oštećenja mozga mogu dovesti do povezanosti između demencije i spavanja.
Neurološke promjene na mozgu, odnosno, oštećenja, se mogu pojavljivati na dijelovima mozga koji su odgovorni za regulaciju spavanja. Ako se oštećenja nalaze na hipotalamusu može doći do poremećaja normalnih obrazaca spavanja.
Ovo su još neki načini na koje može doći do povezanosti između demencije i spavanja:
1. Promjene u neurotransmiterima
Kod demencije se pojavljuju promjene u razinama neurotransmitera kao što su serotonin i melatonin, a to su hormoni važni za regulaciju spavanja.
2. Psihološke smetnje
Demencija može uzrokovati anksioznost, tjeskobu i depresiju, stanja koja su često povezana s poteškoćama sa spavanjem, ali i s izrazitim smanjenjem kvalitete sna.
Sve to može izazvati:
– nesanicu, poteškoće s uspavljivanjem
– noćne uznemirenosti
– noćnu dezorijentaciju
– pojačanu dnevnu pospanost
– poremećaji ritma budnosti i sna
Poremećaji spavanja
Poremećaji spavanja kod demencije su česti, a to potvrđuju i istraživanja. Najčešći poremećaj spavanja kod demencije je nesanica. Studija objavljena u časopisu “Sleep Medicine Reviews” navodi da osobe s demencijom i Alzheimerovom bolesti često imaju fragmentiran san i produžene periode budnosti tijekom noći.
Nerijetko se kod osoba s demencijom pojavljuje i povećana dnevna pospanost što je obično povezano s poremećenim ritmom spavanja kroz noć. Također, nerijetko se uz dnevnu pospanost pojavljuje dezorijentiranost i uznemirenost koju uzrokuje umor. Prema istraživanju objavljenom u International Psychogeriatrics, dnevna pospanost uzrokuje povećanu razdražljivost, konfuziju i promjene raspoloženja koje se pogoršavaju kasno poslijepodne ili navečer.
Poremećaji spavanja su izuzetno česti kod osoba s demencijom i mogu značajno utjecati na njihovu kvalitetu života. Prepoznavanje i liječenje ovih poremećaja ključno je za poboljšanje sveukupnog zdravlja i dobrobiti pacijenata.
Povećanje rizika od demencije kod zdravih osoba
Osim što je dokazano da osobe s demencijom imaju poteškoće sa snom i poremećaje spavanja, oni mogu povećati rizik od razvoja demencije kod zdravih ljudi ili ubrzati napredovanje bolesti kod već oboljelih.
Tako primjerice studija objavljena u časopisu “JAMA Neurology” pokazuje da osobe koje pate od nesanice imaju veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
Kvalitetan san je ključan za proces čišćenja mozga od toksina i otpadnih produkata. Tijekom spavanja, posebno u fazi dubokog sna se aktivira glijalni sustav mozga, poznat i kao “sistem glijalne limfe”. Ovaj sustav pomaže u uklanjanju plakova i proteina koji se povezuju s Alzheimerovom bolešću i drugim oblicima demencije.
Poremećaji spavanja mogu smanjiti učinkovitost ovog čišćenja, što može dovesti do akumulacije ovih štetnih tvari u mozgu.
Osim toga, poremećaji spavanja mogu izazvati ili pogoršati kronične upale u tijelu koje su poznati faktori rizika za razvoj demencije.
Dugotrajna upala može oštetiti moždane stanice i doprinositi neurodegenerativnim procesima. Poremećaji spavanja, kao što su nesanica ili apneja u snu, mogu povećati razine upalnih markera i stvarati veću šansu za razvojem demencije.
Poznato je i da san utječe na metabolizam i endokrini sustav, uključujući ravnotežu hormona poput kortizola, poznatog kao hormon stresa.
Kronični stres i poremećaji ravnoteže hormona povezani su s povećanim rizikom od neurodegenerativnih bolesti. Na primjer, kronično povišene razine kortizola mogu pridonijeti oštećenju mozga i kognitivnom padu, a tako i povećati rizik od razvoja bolesti poput demencije.
Liječenje poremećaja spavanja kod osoba s demencijom
Rješavanje ovih poremećaja je kompleksan proces koji zahtijeva kombinaciju različitih pristupa, uključujući nefarmakološke i farmakološke metode.
Prvi korak je promjena navika i uvođenje rutine koja će poticati zdravi san i obnavljanje stanica svake noći. Osim toga se mogu koristiti i određeni lijekovi za smanjivanje simptoma koje uzrokuje demencija poput depresije i anksioznosti.
Higijena i rutina spavanja
1. Ambijent
Osiguranje tamne, tihe i hladne sobe može poboljšati kvalitetu sna. Preporučuje se korištenje tamnih zavjesa, bijelog šuma za prikrivanje vanjske buke i podešavanje temperature sobe, a preporučuje se i prozračiti sobu prije spavanja.
2. Udobnost
Korištenje udobnog madraca i jastuka može pomoći u poboljšanju sna.
3. Dosljednost
Određivanje fiksnog vremena za odlazak na spavanje i buđenje može pomoći u reguliranju cirkadijalnog ritma što je vrlo važno za smanjivanje simptoma demencije.
4. Rutina prije spavanja
Uključite umirujuće aktivnosti prije spavanja, poput čitanja ili slušanja opuštajuće glazbe, obavezno izbjegavajte ekrane televizije, računala i mobitela barem sat vremena prije spavanja.
5. Izbjegavanje stimulansa
Preporučuje se izbjegavanje stimulansa poput alkohola, kofeina i nikotina nekoliko sati prije spavanja, jer oni mogu ometati san.
Kognitivno-bihevioralna terapija
Uključuje tehnike za promjenu negativnih obrazaca razmišljanja i ponašanja koji ometaju san. To može uključivati kognitivnu restrukturaciju, tehnike opuštanja i upravljanje stresom
Fizička aktivnost
1. Vježbanje
Umjerena tjelesna aktivnost tijekom dana može poboljšati kvalitetu sna i opće zdravlje. Preporučuju se aktivnosti poput hodanja ili laganog vježbanja najmanje 30 minuta u danu.
2. Vježbe opuštanja
Aktivnosti poput joge, meditacije i tai chija mogu pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju kvalitete sna.
Farmakološki pristupi
1. Lijekovi za spavanje
U suradnji s liječnikom se kratko mogu koristiti lijekovi poput benzodiazepina koji mogu pružiti kratkoročno olakšanje, ali njihova upotreba mora biti pažljivo nadzirana.
2. Hipnotici
Lijekovi poput zolpidema i eszopiklona mogu pomoći u liječenju nesanice. Iako su obično manje rizični od benzodiazepina, njihova dugotrajna uporaba kod osoba s demencijom može imati nuspojave.
3. Antidepresivi
Neki antidepresivi imaju sedativne učinke i mogu pomoći u liječenju nesanice kod osoba s demencijom.
4. Melatonin
Hormon koji pomaže u regulaciji cirkadijalnog ritma i može pomoći u poboljšanju kvalitete sna kod osoba s demencijom.
Zbog različitih uzroka poremećaja spavanja i specifičnih potreba osoba s demencijom, liječenje mora biti individualizirano.
Pristupi koji su učinkoviti za jednu osobu možda neće biti prikladni za drugu, zbog čega je važno provoditi detaljnu procjenu i prilagoditi tretman prema potrebama pacijenta. Važno je i cijelo vrijeme pratiti ponašanje pacijenta, posebice ako koristi neke od lijekova jer oni mogu uzrokovati nuspojave.
Stoga je potrebno pažljivo praćenje i prilagodba doza lijekova te davanje lijekova isključivo uz savjetovanje liječnika.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!