Čak 7,2 posto populacije EU pati od kronične depresije, a u Hrvatskoj od nje boluje 168 656 osoba, odnosno 4,13 posto populacije, objavljeno je među ostalim u petak na panel diskusiji GLOBSEC 2022 u Bratislavi posvećenoj depresiji kao "tihoj pandemiji Europe i Baltika".

Na skupu su predstavljeni skupni pokazatelji o depresiji temeljem Izvještaja o liječenju depresije koje je pripremilo 10 zemalja Europe i Baltika u kojima je sudjelovao 51 stručnjak te 58 institucija i preporuke Udruženja pacijenata iz 10 zemalja, priopćili su organizatori.

Čak 2,4  milijuna ljudi pati od depresije u Srednjoj, Istočnoj Europi i Baltiku, 50 posto teških depresivnih poremećaja se ne liječi, a 60 posto samoubojstava izazvano je depresijom.

U Hrvatskoj stopa samoubojstva na 100 000 stanovnika iznosi 13,7 osoba, što je više od europske stope koja iznosi 10,5. Depresivni poremećaj drugi je vodeći uzrok hospitalizacije iz skupine mentalnih poremećaja i treći najveći uzrok hospitalizacije osoba u radno aktivnoj dobi. U Hrvatskoj svaki dan samoubojstvo pokušaju počiniti najmanje dvije osobe. Stopa smrtnosti od samoubojstva dvostruko je veća od one u prometnim nesrećama. Hrvatska ima 13,4 psihijatara na 100 000 stanovnika, što je ispod prosjeka EU-a, koji iznosi 17 psihijatara na 100 000 stanovnika. Ukupni troškovi usluga zaštite mentalnog zdravlja iznose 4,01 posto BDP-a Hrvatske, što je niže od EU prosjeka koji iznosi 4,10 posto.

Donositelji politika prepoznali su potrebu za poboljšanjem skrbi o depresiji u Srednjoj i Istočnoj Europi. Predstavnici vlada kao i dionici u zdravstvu i predstavnici pacijenata slažu se da skrb o depresiji treba biti u središtu pozornosti u regiji.

Forum GLOBSEC 2022 održava se od 2. do 4. lipnja u Bratislavi i okuplja svjetske lidere i državne dužnosnike.

Državni tajnik Ministarstva zdravstva RH Željko Plazonić  naglasio je kako su Vlada i resorno ministarstvo prepoznali mentalno zdravlje kao jedan od prioriteta javnog zdravstva. “Gledajući dalje u prošlost, među mentalnim bolestima, depresija je zabilježila najveći porast u posljednjih 25 godina, tako se u Hrvatskoj od 1995. do 2020. udio hospitaliziranih na 100.000 stanovnika udvostručio s 54 na 108. Stopa samoubojstva u Hrvatskoj veća je od EU prosjeka, što depresiju čini jednim od najvažnijih javnozdravstvenih prioriteta za buduće intervencije”, naglasio je.