Disfagija je medicinsko stanje koje označava otežano gutanje.
Može se raditi o simptomu određene bolesti, ali o zasebnom stanju. Osobe koje imaju disfagiju će kod gutanja osjećati određenu nelagodu, stezanje, a pojavit će se i drugi simptomi. Radi se o ozbiljnom stanju koje je potrebno prepoznati na vrijeme i odmah tretirati. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi, a važno je reagirati kod pojave prvih simptoma.
Što uzrokuje disfagiju?
Za gutanje je zaslužno niz različitih mišića i živaca koji rade zajedno kako bi hrana ili pića sigurno stigle iz usta do jednjaka i želuca. Do disfagije može doći kada su oštećeni ti mišići ili živci zaslužni za gutanje. Osim toga, može se pojaviti i kao rezultat tumora ili karcinoma grla ili glave, kod liječenja radioterapijom, te kod određenih neurodegenerativnih bolesti kao što je multipla skleroza.
Do ovog stanja također može doći zbog bolesti i distrofije mišića ili natečene štitne žlijezde te zbog infekcije grla. Češća je kod starijih ljudi i beba, a mogućnost pojave disfagije je i kod ljudi koji su imali moždani udar ili onih koji boluju od Parkinsonove bolesti.
Koje su vrste disfagije?
S obzirom na uzrok problema, postoje dvije glavne vrste disfagije. Visoka disfagija ili orofaringealna koja pogađa ždrijelo i početnu trećinu jednjaka i druga vrsta je niska disfagija ili ezofagealna koja pogađa ostali dio jednjaka te mjesto gdje jednjak prelazi u želudac. Mnoge bolesti mogu uzrokovati pojavu obje vrste disfagija. Visoka disfagija se tako pojavljuje kod osoba koje imaju neurološke poremećaje i bolesti mišića, dok se niska disfagija pojavljuje kod problema s jednjakom kao što je spazam ili rak.
Kako prepoznati disfagiju?
Disfagija se može prepoznati po bilo kakvim smetnjama u grlu koje se pojavljuju kod gutanja, uzimanja hrane ili pića. Osim toga, ovo stanje može imati i iduće simptome:
– bol kod gutanja
– nemogućnost gutanja
– pojačano slinjenje
– gubitak apetita i kilograma
– osjećaj da je hrana zapela u grlu
– promuklost
– česta žgaravica
– vraćanje želučane kiseline u grlo
– kašljanje ili gušenje kod gutanja
Sami simptomi će biti drugačiji od osobe do osobe. Mogu biti blagi ili pak jako izraženi pri čemu osoba neće uopće moći gutati. Važno je razlikovati kratkoročnu disfagiju koja se pojavljuje kao posljedica upale grla ili sličnih bolesti i dugoročnu disfagiju kod koje se simptomi ne povlače.
Može li se disfagija spriječiti?
Ako je disfagija nastala zbog određene bolesti ili stanja, ona se ne može spriječiti. Jedini način na koji se može utjecati na disfagiju je sporo unošenje hrane, dobro žvakanje te traženje pomoći kod prvih simptoma bolesti.
Kako se liječi disfagija?
Prije svega je potrebno posjetiti liječnika koji će napraviti niz testova, a ključan je posjet stručnjaku, otorinolaringologu. Prvo se radi pretraga pomoću barijeva kontrasta, a kasnije po potrebi endoskopija i biopsija. Sve iduće pretrage će ovisiti o prijašnjim nalazima i ozbiljnosti bolesti.
Samo liječenje će s druge strane ovisiti o uzroku stanja, a najčešće će biti potrebni antibiotici, promjena načina žvakanja i prehrambenih navika, dok će u nekim slučajevima biti potrebna operacija, hranjenje sondom ili ubrizgavanje botoksa u mišiće. Nekima će pomoći vježbe za mišiće lica, hranjenje u određenom položaju ili izbjegavanje određene hrane, pri čemu je najbolje potražiti savjet nutricionista.
Ako se disfagija ne liječi, može doći do dehidracije, pothranjenosti ili do aspiracije, odnosno udisanja hrane i tekućine koja može dovesti do akutne upale pluća.
Zaključak
Dakle, disfagija označava poremećaj gutanja koji se očituje nizom različitih simptoma. Kod nekih ljudi će ovi simptomi biti blagi, dok će nekima izazivati velike probleme. Uzroci disfagije su različiti, od ozljede mišića na području glave i jednjaka do određenih bolesti i poremećaja. Važno je potražiti pomoć stručnjaka kako bi se otkrio uzrok bolesti te potom i tretirao.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!