Dispneja je medicinski izraz za nedostatak zraka, odnosno kratkoću daha. Ovo je nekada simptom raznih bolesti, a može biti povezano sa srčanim problemima ili s bolestima pluća.

Dispneja se može pojaviti i nakon velikog napora za vrijeme vježbanja. Kako bi dispneja prestala biti problem, važno je liječiti sam uzrok, a potom će i dispneja nestati.

Što uzrokuje dispneju?

Kod zdravih ljudi dispneja se pojavljuje nakon zahtjevne fizičke aktivnosti ili kod planinarenja na visokim nadmorskim visinama. Ovdje se radi o kratkoročnoj dispneji koja se brzo povlači. S druge strane, dispneja može biti uzrokovana i nekim zdravstvenim stanjima. Ako primijetite kratkoću daha, koja se pojavljuje dok je tijelo u mirovanju, potrebno je posjetiti liječnika.

Dispneja u ovom slučaju može značiti:

• Probleme sa srcem
• Nizak krvni tlak
• Upalu pluća
• Plućnu emboliju
• Trovanje ugljičnim monoksidom
• Stres ili anksioznost

Kratkoća daha je jedan od simptoma koronavirusa. Dispneja se ovdje pojavljuje kod teških slučajeva, a razvija se otprilike tjedan dana od nastupa bolesti. Kratak dah također može nastati i kada neka hrana zablokira dišni put ili zbog ozljede u području pluća. U rjeđim slučajevima dispneja je obilježje raka pluća i tuberkuloze. Kratak dah mogu uzrokovati i vanjski čimbenici kao što su: zagađeni zrak, dim, prašina i smog. Ljudi s astmom ili alergijom mogu doživjeti dispneju zbog pojave raznih alergena.

Kada se dispneja pojavljuje svakodnevno, radi se o kroničnoj dispneji koju uzrokuju pretilost, bolesti srca, loša tjelesna kondicija, kronični bronhitis i astma.

Simptomi dispneje

Glavni simptom po kojem se može prepoznati dispneja je kratkoća daha koja može trajati minutu do dvije, a može se raditi i o dugoročnom stanju. Ovdje se radi o nedostatku zraka i nemogućnosti da se diše duboko.

Dispneja je češća kod trudnica, starijih ljudi i ljudi koji već imaju nekih zdravstvenih problema s plućima ili srcem, kod dojenčadi te ljudi koji imaju astmu.

Kada je vrijeme za posjetiti liječnika?

Kada se kratkoća daha pojavljuje dok mirujete ili ležite, te kada uz dispneju primijetite i natečenost nogu, povišenu tjelesnu temperaturu i kašalj, potrebno je posjetiti liječnika.

Dispneja može biti uzrok mnogih ozbiljnih medicinskih bolesti i stanja i trebalo bi na vrijeme otkriti sam uzrok problema koji se onda liječi. Liječnik će pokušati otkriti koliko dugo traje kratkoća daha te s kojim se još simptomima pojavljuje te će na temelju toga donijeti dijagnozu ili će preporučiti daljnje pretrage pluća i srca. Tako, liječnik može tražiti krvnu sliku, mjerenje kisika u krvi, rendgen ili CT pluća, spirometriju te elektrokardiogram.

Ako se kratkoća daha pojavljuje zajedno s boli u prsima, odmah kontaktirajte hitnu medicinsku pomoć, jer ovo može biti znak srčanog udara.

Može li se dispneja spriječiti?

Dispneja se može izbjeći određenim radnjama koje inače izazivaju kratkoću daha. Prije svega, ako pušite, trebali bi prestati pušiti. Također, kratkoća daha se javlja kod pretilosti pa je u tom slučaju važno skinuti višak kilograma.

Kako se liječi dispneja?

Kod dispneje treba otkriti uzrok te ga liječiti, a zatim će se dispneja povući sama od sebe. Nekada će biti potrebno napraviti velike promjene u navikama kako bi dah bio normalan.

Prije svega, pomoći može pravilna prehrana i tjelovježba koja je dobra za cjelokupno zdravlje, ali i za tjelesnu kondiciju te gubitak kilograma. Pomoći mogu i vježbe disanja i opuštanja kojima će ulaziti više zraka u pluća. Kada je dispneja uzrokovana problemima s plućima, pulmolog će odrediti terapiju koja će pomoći u vraćanju daha. Kada kratak dah nastaje kao posljedica srčanih problema, kardiolog će odrediti liječenje koje će na kraju i vratiti dah u normalu. Kod određenih stanja pomoći mogu lijekovi ili antibiotici, a nekada će biti potrebno primanje kisika.

Zaključak

Dispneja je pojava gubitka daha, odnosno kratkoće daha, koja može biti posljedica tjelesne aktivnosti, ali i raznih ozbiljnih zdravstvenih stanja. Važno je na vrijeme posjetiti liječnika kako bi se otkrio pravi uzrok problema i primijenilo adekvatno liječenje. Ako se kratkoća daha pojavljuje iznenada i praćena je boli u prsima ili temperaturom, znojenjem i naticanjem nogu, potrebno je odmah nazvati hitnu medicinsku pomoć jer ovo može biti znak srčanog udara.

Iako dispneja može nastati zbog svakodnevnih aktivnosti, jednako tako može i biti znak ozbiljnih bolesti i zato je važno potražiti pomoć liječnika.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.