Obilježava se Hrvatski dan moždanog udara. Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kada, bilo gdje te predstavlja hitno stanje koje je vodeći uzrok tjelesne onesposobljenosti i drugi uzrok smrtnosti u Republici Hrvatskoj.
Međutim, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti mjerama prevencije. Brza reakcija i pravovremeni pristup skrbi povećava dostupne mogućnosti liječenja, smanjujući rizik od smrti i invaliditeta. U posljednja dva desetljeća postignut je značajan napredak u liječenju akutnog moždanog udara prvenstveno primjenom sistemske trombolize (otapanjem ugrušaka pomoću lijekova) i mehaničkom trombektomijom (mehaničkim uklanjanjem ugrušaka), ističu iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je osnovne informacije o moždanom udaru. Doznajte što je moždani udar, koji su najčešći simptomi i kako ga spriječiti.
Što je moždani udar?
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira.
Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
– Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
– Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
– Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
– Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
– Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem.
Moždani udar u brojkama
Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik dizabiliteta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.
Prema procjenama, moždani udar doživi 12.2 milijuna ljudi godišnje, a 6.5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica. Na svijetu je više od 100 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.
Moždani udar u Hrvatskoj
U 2021. godini od moždanog udara u Hrvatskoj je umrlo 5 018 osoba, odnosno 8 % svih ukupno umrlih, čime je moždani udar na trećem mjestu uzroka smrti. Ako gledamo po spolu, moždani udar nalazi se na trećem mjestu uzroka smrti i u muškaraca (nakon bolesti COVID-19 i ishemijske bolesti srca) i u žena (nakon ishemijske bolesti srca i bolesti covid-19). Od moždanog udara umrlo je 2 067 muškaraca i 2 951 žena.
Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim u dobi 80 i više godina kad su stope smrtnosti u žena veće no u muškaraca. Značajni porast smrtnosti vidljiv je u dobi od 60 godina u muškaraca, te iznad 65 godina u žena. Posljednjih 15-tak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, a smanjenje iznosi 55% (od 287/100.000 u 2002.g. na 129/100.000 u 2019.g.).
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2019. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (311/100 000), a zemlje s najnižim stopama su Francuska, Lihtenštajn (36/100 000) i Švicarska (40/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 129/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).
Svladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
Ograničite konzumaciju alkohola.
Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
Naučite prepoznati rane simptome moždanog udara i odmah zatražite pomoć.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!