Hipnopedija je podsvjesno učenje za vrijeme spavanja. Provedena su brojna istraživanja i studije na ovu temu, a pravi interes za nju je počeo 60-tih godina prošlog stoljeća. Pokazalo se kako je za učenje najvažnija non-REM (NREM) faza sna.

Ipak, učenje u snu nije toliko jednostavno te je naišlo na brojne kritike jer u nekim stvarima nije učinkovito.

Kada je došlo do hipnopedije?

Prvi interes za hipnopediju pojavio se 1914. godine kada je psihologinja Rosa Heine otkrila kako učenje novih stvari prije spavanja daje bolje rezultate nego učenje po danu. Od tada je napravljeno mnogo istraživanja za vrijeme kojih se osobama koje spavaju mjerila aktivnost mozga posebnim uređajima.

Zaključeno je kako mozak nije u potpunosti neaktivan za vrijeme spavanja, kako raspoznaje i pamti određene zvukove, ali i kako je moguće naučiti neke jednostavne stvari. Kako bi se hipnopedija mogla pratiti potreban je EEG uređaj, odnosno elektroencefalograf koji mjeri električne moždane aktivnosti.

Zašto je hipnopedija dobra?

1. Promjena navika

Osim što se tijekom spavanja mogu naučiti neke stvari, jednako tako se određenim metodama mogu i promijeniti loše navike, kao što je smanjiti pušenje ili smanjiti određeni strah. Jednako tako se mogu i smanjiti uznemirujuća sjećanja vezana uz traume, kao što je PTSP kod vojnika.

2. Poboljšava se pamćenje

Provedeno je istraživanje u kojem je sudjelovalo 46 osoba koje su prije spavanja morale naučiti asocijacije između riječi i slika predmeta. Nakon toga su ispitanici spavali 90 minuta, a pola tih riječi im je ponavljano dok su spavali. Kada su se probudili, ponovno su im ponovljene riječi i morali su se prisjetiti slika koje idu uz njih. Pokazalo se kako su bolje spojili riječi koje su im ponovljene za vrijeme spavanja. Jednako tako, bolji rezultat su imale osobe koje su učile dok su spavale, od onih koje su učile budne.

3. Vraćanje sjećanja

U 19. stoljeću je Marquis d’Hervey de Saint-Denys, prvi istraživač lucidnih snova, otkrio kako se uz pomoć mirisa, okusa i zvukova osoba u snu može prisjetiti određenih stvari iz prošlosti. Ovime se mogu pobuditi pozitivne emocije te se osoba potom probudi sretna.

Koji su nedostaci hipnopedije?

Ipak, nemoguće je naučiti važne stvari za vrijeme spavanja, kao što je učenje novog jezika. Znanstvenici se također razilaze oko mišljenja koliko je stalno učenje za vrijeme spavanja dobro, jer se ovime smanjuje kvaliteta spavanja, što onda utječe na život i pojavu brojnih bolesti. Jednako tako, potrebno je napraviti dodatna istraživanja s većim brojem ispitanika i korištenjem dodatne opreme uz korištenje novih metoda.

Upravo iz ovih razloga postoje i brojne kritike i sumnje u učenje za vrijeme spavanja te je upitno je li ono stvarno moguće ostvariti kod svih osoba i u kojoj mjeri. Jednako tako, određena

istraživanja nisu pokazala dobre rezultate, kao ono od znanstvenika Emmonsa i Simona kada ispitanici nisu zapamtili riječi koje su im čitane noć prije odlaska na spavanja te su ih idući dan ponavljali pukim pogađanjem.

Zaključak

Hipnopedija ili učenje za vrijeme spavanja nije dovoljno istraženo područje te se kod većine studija u obzir uzimao mali broj ispitanika. Ipak, pokazalo se kako može pomoći u određenim učenjima i pamćenjima, ali sve ovisi od osobe do osobe.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.