Svi nekada u životu imaju problem s hrkanjem. Hrkanje je oštar zvuk koji nastaje kada zrak prolazi pored opuštenih tkiva u grlu, a to onda uzrokuje titranje tkiva kod disanja.

Kod nekih ljudi hrkanje je uobičajena pojava, ali jednako tako može biti i znak nekog drugog kroničnog problema. Hrkanje se može riješiti na nekoliko načina, a važno je reagirati, probati nekoliko metoda te ako je potrebno, posjetiti liječnika i otkriti uzrok.

Zašto hrčemo?

Do hrkanja može doći iz više razloga. Na primjer, zbog anatomije usta i sinusa, alergija, začepljenosti nosa, konzumacije alkohola ili pak zbog spavanja u krivom položaju.
Ako imate meko i debelo nepce ono može suziti put protoku zraka i kao posljedica se javlja hrkanje. Kod pretilih ljudi također može doći do suženja puteva za protok zraka.

Što se tiče alkohola, ako se konzumira neposredno prije spavanja, može opustiti mišiće grla i smanjiti prirodnu obranu od začepljenja dišnih puteva.

Kod alergija ili začepljenosti nosa dolazi do hrkanja zbog disanja kroz usta. Položaj u kojem spavate može isto tako utjecati na hrkanje, tako je kod spavanja na leđima hrkanje najčešće i najglasnije.

Koji faktori utječu na hrkanje?

Postoje i određene predispozicije koje dodatno utječu na pojavu hrkanja. Prije svega, više hrču muškarci i ljudi s viškom kilograma. Ugroženi su i oni kojima još netko u obitelji ima problem s hrkanjem, kao i oni koji imaju probleme sa sinusima kao što je devijacija septuma. Hrkanje se s godinama samo pogoršava.

Kada je hrkanje opasno?

Osim što nije ugodno vašim partnerima i ukućanima kojima hrkanje remeti san, hrkanje može biti i znak poremećaja spavanja, odnosno opstruktivne apneje kod koje osoba prestane disati na kratko vrijeme između hrkanja.

Hrkanje može utjecati i na kvalitetu životu. Može doći do problema s koncentracijom, konstantnog umora tokom dana, visokog krvnog tlaka, bolesti srca ili moždanog udara. Kod hrkanja mozak dobiva manje kisika, a to onda izaziva umor, dok je srce kod hrkanja izloženo hipoksiji (smanjena opskrba tkiva kisikom).

Kako bi se utvrdilo o čemu se točno radi potrebno je posjetiti liječnika koji će vam predložiti daljnje pretrage. Jedna od njih je i procedura promatranja za vrijeme spavanja, polisomnografija kojom se mjere disanje, otkucaji srca, količina kisika u krvi, pokreti prsnog koša i trbuha, pokreti nogu te aktivnost mozga za vrijeme spavanja. Ova metoda je najpouzdanija, a nakon spavanja se dobiju nalazi prema kojima se vidi boluje li osoba od apneje.

Kako prestati hrkati?

Prije pregleda, probajte i sami nešto poduzeti. Evo nekih savjeta:

• spavajte na boku, a ne na leđima
• držite se uvijek istog rasporeda spavanja
• pijte puno vode
• izbjegavajte konzumaciju alkohola prije spavanja i previše kofeina
• spavajte na povišenom jastuku ili na jastuku od heljdinih ljuskica
• ublažite simptome alergije
• koristite kapljice za nos kako biste mogli disati kroz nos i ovlažite prostor u kojem spavate
• promijenite životne navike i ako je potrebno skinite višak kilograma

Kako se liječi hrkanje?

Postoji nekoliko rješenja ovog problema, ovisno o ozbiljnosti situacije. Liječnik može predložiti korištenje raznih pomagala za usta ili nos koja će omogućiti lakši protok zraka, određenu operaciju ili pak stroj, odnosno masku koja se koristi kod spavanja u slučaju dijagnosticirane apneje.

Zaključak

Puno ljudi ima problema s hrkanjem. Nekada se radi o bezopasnoj pojavi, a nekada hrkanje može biti znak prave opasnosti. Najbolje je prvo pokušati promijeniti neke navike kao što je odlazak u krevet uvijek u isto vrijeme ili spavanje na boku, a ako i dalje imate problem s hrkanjem, trebalo bi posjetiti liječnika. Na ovaj način ćete spriječiti potencijalne bolesti koje nosi hrkanje, ali i olakšati san sebi i svojim ukućanima.