Početak proljeća dobrodošla je promjena nakon dugih i hladnih zimskih mjeseci. Sunce sja dulje, dani su sve topliji, cvate prvo cvijeće, a u mnogim zemljama satovi se pomiču jedan sat unaprijed kako bi nam se produljile večeri.
Ipak, jedna promjena manje je dobrodošla od ostalih – kako se približavamo ljetu, spavamo sve manje, prenosi BBC.
Mnogi od nas znaju koliko je teško tijekom zime ustati iz kreveta. To nije iznenađujuće, kažu znanstvenici.
Nova istraživanja pokazuju da ljudi tijekom zime trebaju više sna nego tijekom ljeta. To je slučaj čak i kod onih koji žive u gradovima, gdje umjetno osvjetljenje ometa prirodni utjecaj danjeg svjetla na naše spavanje.
“Naša studija pokazuje da, čak i ako žive u urbanoj okolini s umjetnim osvjetljenjem, ljudi se suočavaju s takozvanim sezonalnim spavanjem,” kaže Dieter Kunz, jedan od glavnih autora studije i šef klinike za spavanje i kronomedicinu u bolnici St. Hedwig u Berlinu. “Očekivao sam da će te sezonalne varijacije biti mnogo veće kod ljudi koji žive izvan gradova i izloženi su isključivo prirodnom svjetlu.”
Ranije studije otkrile su da izloženost umjetnom osvjetljenju prije spavanja može smanjiti izlučivanje melatonina, hormona koji regulira naš cirkadijalni ciklus i čini nas pospanima.
Međutim, njemačka studija je otkrila da sudionici proživljavaju sezonalne varijacije u REM snu. U studiji je sudjelovalo 188 pacijenata koji su živjeli u urbanim područjima i imali probleme sa spavanjem. Analizom detaljnih podataka o njihovom spavanju, studija je otkrila da su sudionici spavali sat vremena dulje u prosincu nego u lipnju. Faza REM sna, najaktivnija faza kada sanjamo, bila je 30 minuta dulja zimi nego ljeti.
REM san regulira cirkadijalni sat, “što znači da ima smisla da funkcionira u skladu sa sezonalnim varijacijama,” kaže Kunz.
No tim se iznenadio kada su otkrili da se sezonske promjene događaju i u dubokom snu. “Otkrili smo tijekom godine specifične promjene u REM snu i dubokom snu – dvije najveće faze sna. To je nešto potpuno novo,” kaže Kunz.
Duboki san događa se u posljednjoj fazi NREM (non-rapid eye movement) sna. U toj fazi, tijelo popravlja i ponovno izgrađuje tkiva, gradi mišiće i ojačava imunološki sustav, a ona je važna za konsolidaciju dugoročnog pamćenja i procesuiranje novih informacija. Duboki san sudionika studije bio je 30 minuta dulji u rujnu nego u veljači.
Sezonalnost dubokog sna “nije nešto što smo očekivali,” kaže Kunz, “jer dugim snom ne upravlja cirkadijalni sustav; on je homeostatični proces. To znači da vam treba više dubokog sna za obnovu energije što se dulje budni.”
Kunz dodaje da je potrebno više istraživanja kako bismoe shvatili zašto nam je potrebno manje dubokog sna tijekom jeseni nego tijekom zime.
Također valja naglasiti da je studija provedena na sudionicima koji su patili od poremećaja sna poput nesanice, što znači da se ona mora ponoviti na zdravoj populaciji kako bi se potvrdilo postoje li ovi efekti i u široj populaciji.
Neil Stanley, stručnjak za spavanje pri online usluzi biheviorne terapije za liječenje nesanice Sleep Station, kaže da je “zbunjujuće” da nam nije potrebno više dubokog sna tijekom zime.
“Duboki san se smatra najvažnijom fazom sna jer je on važan za učenje, memoriju i optimizaciju imunološkog sustava,” kaže Stanley. “Vlada mišljenje da nam je duboki san najvažniji prioritet. Ako cijelu noć ne spavate, sljedeću noć ćete nadoknaditi kompletan nedostatak dubokog sna, ali samo dio nedostatka REM faze sna,” kaže on.
Ako se dodatnim istraživanjima ispostavi da su rezultati Kunzove studije točni, bismo li tijekom godine trebali mijenjati navike spavanja?
Većina ljudi tijekom čitave godine održava isti ritam spavanja, kaže Kunz. Najčešće idemo spavati nakon gledanja televizije, oko 10:30 ili 11 navečer, a budimo se oko sedam ujutro kako bismo stigli na posao. Redovite navike spavanja pogotovo su važne za djecu, kažu Kunz i njegovi kolege u studiji. Vrijeme početka nastave i radnog vremena određuju kada se moramo ustati ujutro pa bi se isplatilo ranije ići u krevet tijekom zimskih mjeseci kako bi se nadoknadila povećana potreba za spavanjem, kažu oni.
Ako znamo da moramo više spavati zimi, nema smisla održavati isti raspored koji imamo tijekom ljeta,” kaže Kunz.
Nedostatak sna povezuje se s povećanim rizikom od obolijevanja od dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti, pretilosti i depresije, kaže američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti.
Nedavna norveška studija pokazala je da ljudi koji spavaju manje od šest sati svaku noć imaju povećani rizik od zaraze od onih koji spavaju sedam ili osam sati. Ljudi koji spavaju više od devet sati svake noći također imaju veći rizik od infekcije.
“Vjerojatno objašnjenje jest da infekcija može prouzročiti rast pospanosti i poremećaje u spavanju ili da i san i rizik od infekcije ukazuju na dublji zdravstveni problem,” rekla je glavna autorica te studije, Ingeborg Forthun, istraživačica na sveučilištu Bergen u Norveškoj.
“Ako uzmemo u obzir da su infekcije češće zimi, važno je spavati dulje u tom periodu kako bismo se zaštitili,” dodala je.
Ako ništa drugo, dulji san u zimskim mjesecima pomoći će nam da se osjećamo manje tromo kada nas ujutro probudi alarm.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
