Iznenadni srčani zastoj u Hrvatskoj na godinu doživi devet tisuća građana izvan bolnice, najčešće kod kuće ili na sportskom terenu. Da bismo spasili život, potrebna je brza reakcija, a zbog epidemije, ponešto su izmijenjena pravila reanimacije.

Kod ovakvih slučajeva, prvo je potrebno krenuti s masažom srca, potom valja pozvati 194 te potražiti najbliži defibrilator, piše RTL.

“Pristisci pri frekvenciji od 100 do 120, na sredini prsnog koša korijenom dlana. Tehnika se radi tako da se isprepletu ruke i stavi se korijen dlana na donju polovicu prsnog koša, noge se približe do pacijenta, centar težine je iznad samog pacijenta, ravni laktovi i samo ovo”, kaže student šeste godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu Andrija Matijević.

Tijekom pandemije pak vrijede nova pravila. Naime, izbjegava se provjera disanja kako bi se smanjio rizik od opasnosti prijenosa virusa.

“Ako vidimo žrtvu na podu, samo gledamo diže li se prsni koš. Apsolutno je bitno da spasioci nose masku i ako naravno imaju rezervnu masku da istu tako stave i na žrtvu kako bi što više smanjili rizik od prijenosa covida”, rekla je Silvija Hunyadi Antičević, predsjednica Hrvatskog društva za reanimatologiju Hrvatskoga liječničkog zbora.

Inače, iznenadni srčani zastoj u Hrvatskoj na godinu doživi devet tisuća građana izvan bolnice, najčešće kod kuće ili na sportskom terenu. Šanse za preživljavanje u Hrvatskoj su između devet i 12 posto što je i prosjek Europske unije. Mozak bez kisika može ostati tri do pet minuta, a reanimacijom laika do dolaska hitne pomoći mogućnost preživljavanja raste i više od 50 posto.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.