Kronično zatajenje bubrega je kao što i sam naziv kaže prestanak normalnog funkcioniranja bubrega, a nastaje kao posljedica nekih drugih stanja ili bolesti.

Zatajenje bubrega se ne može spriječiti, a tretira se lijekovima koji liječe uzrok zatajenja, uvođenjem promjena u prehrani, a u kasnijoj fazi je potrebna dijaliza ili transplantacija bubrega.

Kako nastaje kronično zatajenje bubrega?

Bubrezi su zaslužni za filtriranje štetnih tvari iz krvi. Ove tvari se potom iz tijela izlučuju urinom. Kronično zatajenje bubrega nastaje kada bubrezi ne ispunjavaju ovu funkciju dulji vremenski period, bilo da se radi o vremenu od nekoliko mjeseci ili pak godina. Kod naprednog stanja može doći i do taloženja štetnih tvari u tijelu, što potom vodi i do drugih bolesti.

Što je uzrok?

Najčešći razlozi koji vode do zatajenja bubrega su dijabetes i visoki krvni tlak. Osim toga, do ovog stanja može doći i zbog oštećene funkcije bubrega, kronične bolesti bubrega, infekcije u bubrezima, autoimunih poremećaja te urođene bolesti bubrega. Također, veću opasnost od zatajenja bubrega imaju pušači, ljudi koji su pretili, kao i oni koji imaju srčane bolesti, visok kolesterol i oni kojima netko u obitelji ima bolest bubrega.

Kako prepoznati kronično zatajenje bubrega?

Kod prve faze zatajenja bubrega simptomi će biti slabo vidljivi i mogu se pomiješati sa simptomima drugih bolesti. Simptomi će se općenito razvijati postepeno i polagano.

Rani simptomi tako uključuju:

• mučninu i povraćanje
• gubitak apetita
• bol u prsima
• visoki krvni tlak
• gubitak kilograma

Kako se stanje pogoršava, tako se pojavljuju novi simptomi koji upućuju da nešto nije u redu.

Simptomi u kasnijoj fazi uključuju:

• grčeve
• trnce u udovima
• loš zadah
• bol u kostima
• promjenu boje kože
• slabost
• pojačanu žeđ
• nesanicu
• natečene zglobove
• kratkoću daha
• pojačano ili smanjeno mokrenje

Kako se dijagnosticira zatajenje bubrega?

Ako primijetite neke od navedenih simptoma, posjetite liječnika. Liječnik će potom poslušati pluća stetoskopom i pregledati vas, a kako bi otkrio točnu dijagnozu može vas tražiti da napravite određene pretrage. Tako ćete morati izvaditi krv i dati uzorak urina pri čemu se u krvi mogu vidjeti razine elektrolira, dok se u uzorku urina mogu vidjeti abnormalnosti koje upućuju na probleme s bubrezima.

Na zatajenje bubrega će se najčešće posumnjati kada su povišene vrijednosti kreatinina (organski spoj koji se izlučuje bubrezima) u serumu ili povećane vrijednosti proteina u urinu. Iduće pretrage su ultrazvuk ili CT bubrega, a po potrebi će trebati napraviti biopsiju bubrega čime se može otkriti i uzrok zatajenja bubrega.

Kako se tretira ovaj problem?

Ovo stanje se tretira liječenjem uzroka problema koje je dovelo do zatajenja bubrega. Pomoći mogu i određeni vitamini, pravilna prehrana i restrikcija unosa proteina iz hrane, a bit će potrebno i smanjiti unos soli i fosfata. S druge strane, potrebno je unositi određene vitamine koji se ne dobivaju hranom.

U slučaju kada bubrezi u potpunosti prestanu funkcionirati postoje dvije vrste tretiranja bolesti, a to su dijaliza, kojom se iz krvi posebnim postupkom otklanjaju štetne tvari i višak vode iz tijela te transplantacija bubrega.

Ljudi s kroničnim zatajenjem bubrega mogu živjeti normalnim životom godinama jedino ako se ovo stanje otkrije na vrijeme i ako se ispravno tretira. S obzirom na to da zdravlje bubrega utječe na cijelo tijelo, može doći do određenih komplikacija kao što su srčani problemi, zatajenje jetre, oštećenje živaca, nakupljanje tekućine u plućima, demencije i lomljenja kostiju.

Dakle, kronično zatajenje bubrega nastaje kada bubrezi prestaju obavljati svoju osnovnu funkciju, a to je izbacivanje štetnih tvari iz tijela. Ovo stanje može se otkriti iz krvi, urina ili raznim drugim pretragama, a važno je odmah krenuti s tretiranjem uzroka, ali i s promjenom životnih navika te po potrebi s dijalizom.