Vaša se osobnost sastoji od jedinstvenih obrazaca misli, osjećaja i ponašanja koji vas razlikuju od drugih. Ova zbirka osobina, kako se nazivaju, rezultat je vaše biologije i vaših životnih iskustava.
Svatko ima osobine ličnosti koje se smatraju “dobrima” i “lošima”. Na primjer, optimizam se smatra dobrom osobinom, dok je neprijateljstvo lošom osobinom. Znamo da su oni usko povezani sa psihom i mentalnim zdravljem. Ono što nije toliko poznato je da su također povezani s fizičkim zdravljem, piše Health Digest.
Istraživanja pokazuju da više dobrih osobina ličnosti može spriječiti bolest i pomoći vam da živite dulje. Ljudi s izraženijim negativnim crtama osobnosti imaju manje zdravih životnih navika i više stresa, a oboje može pridonijeti razvoju bolesti. Dobra vijest je da istraživanje također pokazuje da je osobnost fleksibilna i da se može promijeniti tijekom života.
Optimizam
Optimizam je pozitivan pogled na život za koji istraživanja potvrđuju da ima snažan utjecaj na zdravlje i opću dobrobit. Studija iz 2019. u kojoj je sudjelovalo više od 70 000 sudionika otkrila je da su ljudi koji sami sebe procjenjuju visokim optimizmom vodili zdravije živote i imali su veću vjerojatnost da dožive 85 ili više od manje optimističnih ljudi.
Razlozi za ove rezultate nisu jasni, ali istraživači misle da je to kombinacija bioloških i bihevioralnih aspekata. Optimistični pojedinci imaju nižu razinu upale, zdraviji profil kolesterola i skloniji su zdravijim navikama kao što su redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana te suzdržavanje od pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola.
Optimizam također pomaže ljudima da se bolje nose s bolešću i oporavkom. Također su otporniji i imaju nižu razinu stresa. Stres je povezan s razvojem niza stanja, uključujući visoki krvni tlak i šećer u krvi, probavne bolesti, kroničnu bol i niz problema s mentalnim zdravljem, poput depresije i tjeskobe (putem GoodRx).
Savjesnost
Savjesnost je osobina ličnosti koju karakterizira sklonost osobe da bude organizirana, odgovorna i marljiva u svojim postupcima. Ljudi s visokom razinom savjesnosti obično su temeljitiji i pouzdaniji te imaju snažan osjećaj dužnosti u svom pristupu zadacima i odgovornostima. Istraživanja pokazuju da oni također imaju bolje zdravlje i žive dulje.
Mnogo je mogućih razloga za to. Savjesni ljudi skloni su odabiru zdravijeg načina života, kao što je redovita tjelovježba, uravnotežena prehrana i izbjegavanje štetnih navika poput pušenja i prekomjernog pijenja. Vjerojatno je da će biti proaktivniji u zdravstvenoj skrbi, odlaziti na redovite medicinske preglede i brzo rješavati zdravstvene probleme. Njihov strukturiran i discipliniran pristup također osigurava da se pridržavaju rasporeda uzimanja lijekova i preporuka liječnika, što dovodi do boljeg i bržeg oporavka od bolesti.
Savjesni ljudi također imaju nižu razinu stresa, što može smanjiti rizik od bolesti povezanih sa stresom poput bolesti srca, visokog krvnog tlaka, tjeskobe, depresije i probavnih poremećaja. Savjesnost također dovodi do zdravijeg mozga, poboljšava kognitivno funkcioniranje i smanjuje rizik od demencije i Alzheimerove bolesti.
Ekstrovertnost
Smatrate li se ekstrovertom ili introvertom? Ekstroverti imaju tendenciju napredovati u društvenim okruženjima, dobivajući energiju iz interakcija i često tražeći vanjsku stimulaciju. Introverti, s druge strane, pronalaze utjehu u mirnijim, usamljenijim okruženjima, gdje se pune energijom razmišljajući o sebi i baveći se dubljim, introspektivnijim aktivnostima.
Niti jedno nije bolje od drugoga, ali neki dokazi pokazuju da vas ekstrovertnost može održati zdravijima. Jedno je istraživanje pokazalo da ljudi koji su više društveni i angažirani u životu imaju niže razine upalne molekule zvane interleukin 6 koja je povezana sa stresom. Ljudi s višim razinama ove molekule osjetljiviji su na učinke stresa i razvoj bolesti povezanih sa stresom.
Jedno od objašnjenja za to je razina aktivnosti. Ekstroverti su skloniji biti aktivniji, a pokazalo se da aktivan način života smanjuje upale, stres i rizik od bolesti. Bolje mentalno zdravlje također bi moglo igrati ulogu, budući da su znanstvenici povezali ekstrovertnost s većom razinom sreće. Mentalno zdravlje ima veliki utjecaj na fizičko zdravlje. Na primjer, otkriveno je da depresija povećava rizik od kroničnih bolesti kao što su bolesti srca i dijabetes.
Otvorenost iskustvu
Otvorenost prema iskustvu je osobina ličnosti koju karakterizira sklonost prema znatiželji, bujna mašta i volja za istraživanjem novih ideja i nekonvencionalnih perspektiva. Ljudi s ovom osobinom često prihvaćaju promjene, imaju širok raspon interesa i posjeduju kreativan i maštovit pogled na svijet. Oni također mogu imati bolje zdravlje, jer su visoke razine otvorenosti povezane s višim razinama blagostanja i sreće.
Sretniji ljudi obično imaju nižu razinu stresa i lakše se nose sa stresom. Također imaju pozitivniji pogled na život. Oba imaju značajne učinke na fizičko zdravlje i zaštitu od bolesti. Jedna studija otkrila je da ljudi koji su otvoreniji imaju manji rizik od bolesti i smrti iz svih uzroka. Drugo istraživanje pokazalo je da su žene koje su pokazivale visoku razinu otvorenosti bile u stanju bolje tolerirati i prilagoditi se stresnim iskustvima.
Pristojnost
Pristojnost ne znači samo stalno govoriti da. Umjesto toga, radi se o sklonosti ka kultiviranju harmonije tako što ćete biti kooperativni, suosjećajni i pažljivi u svojim interakcijama s drugima. Ljudi s visokom razinom ugode skloni su više cijeniti međuljudske odnose i više suosjećaju s osjećajima i potrebama onih oko sebe.
Oni su sposobniji stvoriti i održavati snažne društvene veze, pridonoseći mreži podrške koja pozitivno utječe na njihovu dobrobit. Njihove interakcije s ljudima općenito su pozitivnije i doživljavaju niže razine stresa, što smanjuje rizik od bolesti povezanih sa stresom.
Istraživanja pokazuju da su ugodni ljudi manje skloni nezdravom i opasnom ponašanju, poput pušenja, prekomjernog pijenja, vožnje u pijanom stanju i upuštanja u rizične seksualne aktivnosti. Vjerojatnije je da će se ponašati zdravo, kao što su redovita tjelovježba i zdrava prehrana.
Jedna velika studija 2022. u Frontiers in Psychology povezala je ugodnost s konzumacijom zdrave hrane poput lisnatog zelenog povrća, ribe i voća. Vjerojatnije je da će se ljudi s visokom ugodnošću nositi sa stresom na pozitivan način, umjesto zlouporabe tvari ili prejedanja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
