Iako nema pravog uzroka mucanja, ono može nastati zbog kombinacije faktora kao što je život u kompliciranoj obitelji.
Jedan od najčešćih komunikacijskih poremećaja je mucanje ili difluentni govor. Kod njega dolazi do prekida u tečnosti govora zbog ponavljanja glasova, slogova ili pak produživanja glasova te zastoja u govoru.
Prema američkom Nacionalnom institutu za gluhoću i druge komunikacijske poremećaje (NIDCD), mucanje pogađa oko pet do 10 posto sve djece u nekom trenutku, a najčešće se javlja u dobi od dvije do šest godina.
Stručnjaci tvrde da većina djece neće nastaviti mucati u odrasloj dobi, no podaci NIDCD-a pokazuju da do 25 posto djece nastavi mucati i kad odrastu.
Na svijetu muca jedan posto odraslih, odnosno 70 milijuna ljudi.
Što uzrokuje mucanje?
Ljudi koji mucaju znaju što žele reći, ali im je teško to izgovoriti. Primjerice, mogu ponavljati ili razvlačiti riječ, slog, suglasnik ili samoglasnik. Ili mogu zastati tijekom govora jer su došli do riječi ili zvuka koji je teško izgovoriti.
Mucanje može vrlo jako utjecati na samopouzdanje djeteta te se ne rijetko dogodi da djeca koja mucaju budu zadirkivana od strane svojih vršnjaka.
Ipak, stručnjaci još uvijek nisu otkrili točan razlog mucanja, već vjeruju da ga može izazvati kombinacija čimbenika kao što su:
– obiteljska povijest mucanja
– obiteljska dinamika
– neurofiziologija
– razvoj tijekom djetinjstva
Kod 60 posto osoba koje mucaju još jedan član u obitelji muca. Osim toga, djeca s drugim jezično govornim teškoćama ili kašnjenjem u razvoju imaju veći rizik za mucanje.
Vrste mucanja
Postoje tri vrste mucanja koje dijete može razviti, to su neurogeno, psihogeno ili kao posljedica emocionalnog stresa.
Neurogeno mucanje može nastati zbog moždanog udara, traumatske ozljede mozga ili drugih poremećaja mozga. Govor je u tim slučajevima spor, ima stanke ili ponavljajuće zvukove.
Kod psihogenog mucanja, poteškoće u govor javljaju se nakon neke emocionalne traume, dok se mucanje uzrokovano emocionalnim stresom događa kada je pojedinac nervozan ili pod pritiskom.
Primjerice, ako dijete živi u obitelji u kojoj vladaju visoka očekivanja ili roditelji od njega zahtijevaju nemoguće stvari, ono može početi mucati.
Simptomi mucanja
Osim zastajkivanja, ponavljanja riječi i slogova te promjene u brzini govora, mucanje izaziva popratne simptome poput stresa koji pak izaziva sljedeće:
– tikove lica
– drhtanje usana
– pretjerano treptanje očima i napetost u licu i gornjem dijelu tijela
– frustracije pri pokušaju komunikacije
– oklijevanje ili zastajkivanje prije govora
– odbijanje govora
– ubacivanje dodatnih glasova ili riječi u rečenice, poput “uh” ili “hm”
– napetost u glasu
– preraspodjelu riječi u rečenici
– stvaranje dugih zvukova s riječima
No, mucanje nije isto kod svih osoba. Neka djeca uopće nisu svjesna da mucaju, dok kod druge na mucanje utječe promjena vremena, okruženje i ljudi, umor i stres. Zato mucanje može dovesti do još većih problema u komunikaciji, izbjegavanja školskih i društvenih aktivnosti i smanjenja samopouzdanja.
Zato se u komunikaciji s osobama koje mucaju ne preporučuje završavanje njihovih rečenica, prekidanje njihovog govora, sugeriranje da se opuste jer to najčešće ima suprotni učinak.
Liječenje mucanja
U slučaju da mucanje ne nestane s razvojem djeteta, ono se može tretirati putem govornih terapija. Njih provodi logoped te se usredotočuje na kontrolu govornih obrazaca i potiče dijete da prati brzinu govora, podršku disanju i napetost grkljana.
Najbolji kandidati za govornu terapiju su oni koji su mucali tri do šest mjeseci, imaju izraženo mucanje, doživljavaju emocionalne poteškoće zbog toga ili imaju obiteljsku povijest mucanja.
Roditelj ima veliku ulogu u liječenju mucanja svog djeteta jer mogu koristiti terapijske tehnike kako bi mu pomogli da se osjeća manje nesigurno u vezi s mucanjem. Važno je strpljivo slušati i odvojiti vrijeme za razgovor.
Za liječenje mucanja koriste se i elektronički uređaji – jedna vrsta potiče djecu da govore sporije te reproducira izmijenjenu snimku njihova glasa kada govore brzo. Mogu se nositi i slušna pomagala koja stvaraju ometajuću pozadinsku buku jer stručnjaci vjeruju da ona pomaže u smanjenju mucanja.
Nekoliko savjeta kako komunicirati s osobama koje mucaju:
1. Slušajte pažljivo osobu i čekajte da završi s govorom.
2. Ne dovršavajte joj rečenice niti je prekidajte.
3. Održavajte prirodni kontakt očima, nemojte pokazati da vas mucanje ometa.
4. Usredotočite se na ono što govori, a ne kako govori.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!