Osoba s alergijom na hranu uz promjenu životnih navika, prehrane i uz lijekove, najčešće može normalno živjeti.
Pojačana osjetljivost na hranu kod djece i odraslih sve je češća pojava u današnjem svijetu. Pretpostavlja se u svijetu oko 250 milijuna ljudi pati od neke vrste alergije na hranu, a više od polovice njih su djeca. Podaci pokazuju da oko 8 posto djece mlađe od tri godine ima neku alergiju na hranu.
Najčešće alergije na hranu stvaraju štetan imunoloških odgovor koji se naziva i alergijskom reakcijom. Do toga dolazi jer imunološki sustav počinje napadati prehrambene proteine, u ovom slučaju alergene, u hrani koji su inače bezopasni. Simptomi alergija kod djece mogu varirati ovisno o tome o kojem se alergenu radi te mogu biti blagi poput svrbeža i teži poput otežanog disanje ili anafilaktičkog šoka.
Uobičajeni alergeni su različite tvari iz okoliša ili iz hrane. Alergije na hranu su češće kod djece i obično se pojavljuju naglo. Osoba s alergijom na hranu uz promjenu životnih navika, prehrane i uz lijekove, najčešće može normalno živjeti.
Koje su najčešće alergije na hranu?
Istraživanja su pokazala da za sada postoji više od 170 različitih vrsti hrane na koju djeca i odrasli mogu biti alergični, odnosno, da izaziva alergijske simptome. Kod djece koja su alergična na hranu obično dolazi do preosjetljivosti na više različitih namirnica, a rjeđe samo na jednu. Postoji čak i povezanost između drugih alergija i alergija na hranu. Riječ je o križnoj preosjetljivosti između nutritivni i nenutritivnih alergena zbog koje može doći do senzibilizacije ili osjetljivosti. Tako primjerice djeca s oralnim alergijama mogu prethodno biti osjetljiva na pelud, osobe alergične na lateks su često alergične na banane, kivi ili avokado i slično.
vezana vijest
Zbog današnjeg načina života i sve veće količine konzervansa u hrani, broj djece alergične na hranu se u posljednjih 15 godina povećao za 50 posto. Dodane boje i aditivi u hrani su često uzrok imunološke reakcije. Posebno se tu ističu konzervansi natrijev benzoat, boja tartrazin koja daje žutu boju te sladilo aspartam.
Međutim, razlikovati treba neimunološku reakciju na hranu poput primjerice nepodnošenja laktoze od alergije na kravlje mlijeko. Intolerancija na neke namirnice se često zamjenjuje s alergijama. Alergije na hranu kod djece su češće nego kod odraslih jer u odraslih probava sprječava pojavu simptoma.
Alergije na hranu su posredovane IgE, T-stanicama ili s oboje. Neke od njih se pojavljuju u djetinjstvu i češće su kad postoji pozitivna obiteljska anamneza, a druge nastaju kasnije, manifestiraju se postupno ili su kronične. Zbog sklonosti povećanoj proizvodnji IgE protutijela, djeca alergičnih roditelja imaju povećan rizik od razvijanja preosjetljivosti. Povećan rizik imaju djeca koja žive s pušačima, pretjerano korištenje lijekova i antibiotika te djeca koja su rođena s nižom tjelesnom masom.
Najčešće alergije na hranu kod djece su na:
– kravlje mlijeko
– jaja
– kikiriki
– orašaste plodove
– pšenicu
– soju
– ribu i morske plodove
1. Alergija na mlijeko
Alergija na mlijeko je najčešća alergija na hranu te je ne treba miješati s intolerancijom na laktozu. Simptomi jesu jednaki, no liječenje je drugačije. Najčešće se radi o preosjetljivosti na kravlje, kozje i ovčje mlijeko. Simptomi alergije na mlijeko se razliku kod djece i odraslih, a mogu biti: proljev, mučnina, povraćanje, atopični dermatitis, urtikarija, naticanje kože i sluznice, poteškoće s disanjem. Alergija na mlijeko pokazuje simptome brzo nakon konzumiranja.
Za rješavanje alergijske reakcije nužno je u potpunosti izbaciti mlijeko iz prehrane i po potrebi ga zamijeniti biljnim mlijekom poput sojinim. Međutim, s obzirom na to da je soja među najčešćim prehrambenim alergenima također treba biti pojačano osjetljiv. U nekim slučajevima proizvodi od soje poput sojinog mlijeka mogu sadržavati mliječne bjelančevine, a upravo na njih imunološki sustav reagira odgovorom. Mlijeko je inače važna namirnica zbog visoke razine kalcija te bi bilo poželjno u prehranu dodati drugo mlijeko na koje osoba nije alergična ili druge namirnice bogate kalcijem poput lisnatog tamnozelenog povrća.
2. Alergija na jaja
Jaja izazivaju jednu od najčešćih alergija na hranu, a obično se radi o preosjetljivosti na bjelanjak. Uzrok nastanka imunološkog odgovora su glikoproteini koji se nalaze u jajima, a koji mogu uzrokovati nastanak alergije. Kod djece se obično pojavljuju prije pete godine života.
Simptomi alergije na jaja se pojavljuju brzo nakon konzumacije te nije nužno pojesti cijelo jaje da bi došlo do simptoma, ona mogu biti i samo u tragovima. Kao i druge najčešće alergije na hranu i jaja mogu izazvati anafilaktički šok. Međutim, češće se pojavljuju lakši simptomi poput kožnih reakcija u obliku osipa ili urtikarije, svrbeža, curenje nosa, kihanje, kašljanje, poteškoće s disanjem te probavne smetnje. Alergija na jaja može izazvati oticanje usta i jezika, povraćanje, pritisak u prsima te osjećaj gušenja. U tim slučajevima je potrebno odmah potražiti liječničku pomoć.
Liječenje alergije na jaja provodi se izbacivanjem namirnica koje sadrže jaja te konzumiranjem lijekova poput antihistaminika ili adrenalina. Roditeljima čija djeca imaju alergiju na jaja se savjetuje poseban oprez kod cijepljenja zbog toga što se neka cjepiva izrađuju na bjelanjku.
3. Alergija na kikiriki
Alergija na kikiriki jedna je od najčešćih alergija na hranu te male količine kikirikija mogu biti smrtonosne. Reakcije mogu nastati zbog konzumiranja kikirikija, kožnim kontaktom te udisanjem prašine ili pare kikirikija. Mnogo hrane sadrži kikiriki te on zna biti „skriven“ i takav također izazvati alergijsku reakciju.
vezana vijest
Ova alergija često prelazi u odraslu dob i može biti vrlo teška i opasna. Pokazalo se da će se češće pojaviti kod osoba kod kojih drugi članovi obitelji imaju neku alergiju na hranu ili osoba sama boluje od alergije na neku drugu namirnicu ili atopijske bolesti poput alergijske astme, rinitisa ili dermatitisa.
Alergija na kikiriki može izazvati brzu i intenzivnu reakciju koja se događa od minute do dva sata nakon konzumacije. Ovo je češći oblik te takve reakcije mogu biti vrlo opasne. Drugi oblik stvara simptome dan do tri nakon kontakta i rjeđi je.
Najčešći simptomi alergije na kikiriki su crvenilo, osip i svrbež kože, trnci na području usta i grla, stezanje u grlu i osjećaj gušenja, probavni problemi, otežano disanje te anafilaktički šok. Ova alergija može biti opasna po život. Kod prve pojave simptoma nužno je što prije zatražiti liječničku pomoć, posebice ako se radi o simptomima vezanima uz poteškoće s disanjem. Lagani simptomi mogu prerasti u one opasne za život.
Liječenje alergije na kikiriki nije moguće, ali je moguće umanjiti simptome. Rijetko se događa da osoba s vremenom postane tolerantna na kikiriki. Ova se namirnica kod preosjetljivosti treba strogo izbjegavati, a koristiti se mogu lijekovi poput antihistaminika. Kod težih i opasnih slučajeva se osobi treba ubrizgati autoinjektor adrenalina čim se pojavi sumnja na alergijsku reakciju.
4. Druge najčešće alergije na hranu
Osim navedenih, najčešće alergije na hranu uključuju preosjetljivost na orašaste plodove, pšenicu, soju, ribu i morske plodove te svu hranu koja sadrži te sastojke. Kao i kod kravljeg mlijeka, potrebno je razlikovati alergiju na hranu i intoleranciju na neke sastojke.
Alergija na pšenicu je alergijska reakcija koja nastaje nakon konzumiranja žitarica, kruha ili tjestenine koje sadrže pšenicu. Najčešće se pojavljuju osip na koži, bolovi u trbuhu, mučnina, oticanje, svrbež ili iritacija usta ili grla te poteškoće u disanju. Simptomi se kod alergije obično pojačavaju ako nakon konzumiranja hrane radite teže fizičke poslove ili vježbate.
Ovo treba razlikovati od celijakije, autoimunog stanja u kojem tijelo napada gluten antitijelima i tako šteti sluznici crijeva. Celijakija je trajna, dok alergija na pšenicu može proći. Doduše, kad se alergija na pšenicu pojavi kod odraslih osoba, najčešće je trajna.
Alergije na ribu i morske plodove se češće pojavljuju kod starije djece i kod odraslih nego kod male djece. Veća je pojavnost kod osoba koje u većoj količini konzumiraju ribu i morske plodove. Zabilježeni simptomi su mučnina, povraćanje, grčevi, osip i svrbež. Osoba može biti alergična samo na jednu ribu ili više njih, a najčešće alergije su na losos, pastrvu, bijelu ribu, štuku, srdele, inćune i brancin.
Kako se liječe alergije na hranu?
Nakon pojave alergijski simptoma potrebno je obratiti se liječniku te napraviti dijagnozu alergijskih reakcija na hranu. U većini slučajeva roditelji kod djece prepoznaju drugačije reakcije nakon konzumiranja određene hrane zbog čega se i obraćaju liječnicima.
Za bolje liječenje alergije na hranu nije loše voditi dnevnik hranjenja i pojave simptoma kako bi se lakše prepoznalo o čemu je riječ. Uz to se provode kožni testovi te određivanjem razine specifičnih IgE protutijela u krvi. Dokaz alergije na hranu može biti i provokacijski test kada se bolesniku daju namirnice za koje se smatra da uzrokuju alergijske simptome.
Kod liječenja najčešćih alergija na hranu prvi korak je dijeta, odnosno, eliminacija alergena iz prehrane i života. Uz to ili nakon toga se mogu davati antihistaminici te kortikosteroidi. Neki alergičari s težim slučajevima će uz sebe morati nositi autoinjektor adrenalina te brzodjelujući antihistaminik.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!