Nedostatak socijalnih kontakata i učenje na daljinu mogu imati posljedice na mentalno zdravlje mladih i njihov društveni razvoj, rečeno je u četvrtak na raspravi o digitalnom obrazovanju u organizaciji zagrebačkog ureda Europskog parlamenta.
Sudionice rasprave, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) Dubravka Brezak Stamać i europarlamentarke Željana Zovko i Sunčana Glavak (HDZ, EPP), suglasne su da digitalno obrazovanje ima veliku važnost u napredovanju obrazovnog sektora, ali i upozoravaju da virtualna nastava može imati negativne učinke na mentalno zdravlje mladih, kao i na njihovu socijalnu uključenost.
VEZANE VIJESTI
“Online nastava bitno je narušila socijalne kompetencije i društveni angažman učenika. (…) Treba istaknuti da je sada tu već druga generacija maturanata koji nisu imali maturalac, norijadu, maturalnu večeru. (…) A više nema ni izleta”, napomenula je Brezak Stamać.
Komentirajući neugodnu situaciju u kojoj se mladež nalazi zbog posljedica pandemije, Zovko je naglasila da “mladi doživljavaju šokove” te da socijalna isključenost dovodi do problema, trauma, ali i nejednakosti jer nisu svi učenici jednako digitalno opremljeni.
“Poremećaj nevjerojatnih razina”
Glavak je istaknula da su mladi jedna od najranjivijih skupina u koronakrizi. Dodaje da se radi o “poremećaju nevjerojatnih razina” istaknuvši da je “čak 80 posto svjetske studentske populacije izvan škola i sveučilišta”.
Ima virtualna nastava i dobrih strana pa je tako ravnateljica AZOO-a optimistična u vezi nastave na daljinu kad su u pitanju ranjive i izolirane osobe koje su spriječene pratiti obrazovni program uživo.
“Za nastavu u bolnicama u kojima djeca borave više mjeseci, na primjer, ovakav vid praćenja nastave može biti veliki plus. Vidim mogućnosti i za online nastavu na otocima gdje je teško dobiti nastavnike, posebno iz STEM područja“, izjavila je Brezak Stamać.
Participantice rasprave zaključile su da Europa učinkovito brine o mladim intelektualcima i intelektualkama i da neprestano ulaže u njihov obrazovni put, što dokazuju projekti i programi poput Škole ambasadora Europskog parlamenta i Erasmusa+.
Glavak je naglasila da je razvoj obrazovanja i prilika za stručno osposobljavanje jedan od pet ključnih prioriteta Europske unije. Ostala četiri su: borba protiv klimatskih promjena, smanjenje siromaštva, povećanje zaposlenosti te briga o zdravlju.
Odbor za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta je krajem prošlog mjeseca prihvatio izvješće o oblikovanju politika digitalnog obrazovanja kojim se, između ostalog, poziva da se 10 % sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost dodijeli obrazovanju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!