Na nedavnom znanstveno-stručnom skupu u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Sveti Ivan, iznesen je zabrinjavajući podatak da svaki peti Hrvat kocka na mjesečnoj razini i da svaki deseti ima neki od psihosocijalnih problema vezanih uz kockanje. Također je ustanovljeno da ovisnika o kocki u Hrvatskoj ima oko 50.000. O ovom javnozdravstvenom problemu, u Novom danu je s Mašenkom Vukadinović govorio dr. sc. Davor Bodor.
Dr. Bodor je mišljenja da veliki problem proizlazi iz otvaranja hrvatskog tržišta igara na sreću i liberalizacije istog. Podaci o 50.000 ovisnika datiraju nekoliko godina unazad te podaci za ovu godinu još uvijek nisu dostupni, međutim, bez konkretnih koraka prema rješavanju ovog problema, dr. Bodor je izrazio zabrinutost kako bi se broj mogao povećati.
Kada počinje problem?
“Ono što vas razdvaja od osobe koja je u problemu je to imate li i koliko imate očuvanu kontrolu nad svojim kockanjem i postoji li trajnji obrazac gubitka kontrole. Isto tako je važno spoznati osjećate li zbog svog kockanja posljedice u realitetu”, objasnio je.
Dodatno je analizirao elemente koji čine igre na sreću izuzetno adiktivnima, naglašavajući učestalost događaja. Pristupačnost lokacija za klađenje također je naveo kao ključnu ulogu u poticanju ovisnosti.
Tko su rizične skupine?
“Kockanje je samo po sebi zabava. Između igre i ovisnosti postoji čitav niz rizičnih stvari koje vas mogu pogurati da kockate problematično i da razvijete problem. Jedno od toga je doživljaj igre. Kockanje ne može biti način za rješavanje financijskih problema ili nošenja s psihičkim poteškoćama. Određene karakterne crte kao što su impulzivnost i traženje uzbuđenja povećavaju rizik, a isto tako ako je netko iz obitelji kockao ili ako članovi obitelju imaju pozitivan stav o kockanju. Rizik povećava i dob početka i rani veliki dobitak”, kazao je dr. Bodor.
Što učiniti?
Upitan je li ovako velik broj ovisnika alarm za regulacije, odgovorio je: “Ovo je alarm da se nešto mora napraviti. Reklame su dio izloženosti kockanju, one su strašne i istraživanja su pokazala da su loš utjecaj. Belgija postupno uvodi redukciju i miče igre na sreću iz javnog prostora, a vode se rezultatima znanstvenih istraživanja. Reklama sama po sebi služi da vas motivira i upozna s proizvodom, ali ovaj proizvod ima nedvojben javnoznanstveni rizik.”
“U javnom prostoru bi kod nas prisustvo industrije igara na sreću trebalo biti puno diskretnije i puno bolje regulirano”, kazao je dodajući: “Bilo bi dobro ograničiti od 18 do 23 oglašavanje. Prijedlog zakona u Srbiji je takav da se u potpunosti zabranjuje oglašavanje. Svi se bude, a samo kod nas je hibernacija.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare