Pasivna agresija je specifičan način ponašanja kod kojeg osoba izražava nezadovoljstvo na određeni način kako bi naštetila drugoj osobi ili osobama s kojima komunicira.

Ovakvo ponašanje može biti svjesno ili nesvjesno, a bitno utječe na odnose s drugim ljudima, stvara poteškoće na poslu, utječe na ljubavnu vezu te na svakodnevno promatranje svijeta.

Kako prepoznati pasivnu agresiju?

Pasivna agresija se prepoznaje po čestim negativnim osjećajima kao što su ljutnja, iritiranost, gnjev koji se pokazuju indirektno kako bi povrijedili ili zbunili sugovornika. Ove osobe zapravo pokazuju indirektnu agresiju. Neki od najčešćih primjera ove vrste ponašanja na poslu je izbjegavanje zadataka i bilo kakve odgovornosti, nepoštivanje zadanih rokova, ne obavljanje poslova do kraja, kašnjenje, ignoriranje nadređenog i tvrdoglavost.

Ljudi koji su pasivno-agresivni izbjegavaju otvoren i iskren razgovor o problemu, već umjesto toga negoduju na razne načine, a mogu i biti sarkastični i kritizirati druge. Jednako tako na pitanje jesu li dobro, mogu ljutito odgovoriti kako je sve u redu i potom samo otići. Ove osobe se zatvaraju, umjesto da otvoreno razgovaraju o problemu.

Zašto dolazi do pasivne agresije?

Osoba koja je pasivno-agresivna će biti frustrirana, ali neće pokazivati svoje osjećaje na klasičan način. Možda se tako ponaša jer je ponašanje preuzela u djetinjstvu od obitelji ili jer se nikada nije naučila suočavati s konfliktima i pokazivati emocije, dok možda takvo ponašanje koristi da dobije što želi, bez razgovora.

Neki znanstvenici vjeruju kako pasivna agresija može biti povezana i s nekim stanjima kao što su:

• depresija
• ADHD
• anksioznost
• korištenje nedozvoljenih supstanci
• poremećaji ličnosti

Je li pasivna agresija opasna?

Ovo ponašanje loše utječe na sugovornika koji je najčešće dio obitelji ili partner, a samim time se narušava i odnos. Sugovornik postaje frustriran i bespomoćan, a s vremenom će doći do konflikta. Stalno ponavljanje ovog ponašanja može dovesti i do prekida veze, gubljenja prijatelja ili otkaza na radnom mjestu.

Kako se nositi s pasivnom agresijom?

Najbolje rješenje problema za sugovornika je ukazati osobi na njezino ponašanje. Važno je to napraviti što mirnije, bez započinjanja svađe. Pomoći može i asertivna komunikacija, odnosno izražavanje želje za rješavanjem problema tako da obje strane ne budu povrijeđene. Jednako tako, potrebno im je napomenuti što točno rade pogrešno i zašto to nije dobro.

Najvažnije je na pasivnu agresiju ne odgovarati pasivnom agresijom, već umjesto toga pokazati neku vrstu razumijevanja, a potom na miran način pokazati što je krivo napravljeno. S druge strane, kada pasivno-agresivne osobe zamijene ovo ponašanje onim prihvatljivijim, poželjno ih je pohvaliti.

U nekim slučajevima osoba neće biti ni svjesna kako je pasivno-agresivna, dok joj nekada razgovor sa stručnjakom može pomoći.

Osobe koje su pasivno-agresivne trebaju prepoznati znakove ovog ponašanja, a potom i pronaći pomoć. Potrebno je obratiti pažnju na reakcije i naučiti kako izraziti emocije. Pomoći mogu i tehnike disanja kako se razgovor ne bi pretvorio u svađu.

Dakle, pasivna agresija je vrsta ponašanja kojom se želi izbjeći konflikt i razgovor o problemu, a umjesto toga osoba koristi niz drugih načina kako bi pokazala da je nezadovoljna. S vremenom pasivna agresija može utjecati i na život i na odnose, a kada se osvijesti, potrebno je potražiti pomoć stručnjaka.