Pandemija Covida-19 u potpunosti je utjecala na život svakog pojedinca u svijetu. Osim velikih posljedica na zdravstveni i ekonomski sustav pandemija je ostavila i značajne posljedice na mentalno zdravlje mnogih ljudi.

Iz susjedne BiH stiže vijest da su, prema podacima stranice Worldometers.info, među prvih deset zemalja svijeta po smrtnosti od koronavirusa na milijun stanovnika. Imaju više od 7000 preminulih.

Ljudi traže psihološko savjetovanje

Iz JU Doma zdravlja Kantona Sarajevo (KS) izjavili su da je pandemija stvorila okruženje koje je štetno ne samo za fizičko nego i za mentalno zdravlje ljudi. To se prije svega očituje u strahu od zaraze, zatim izolacijama koje su vremenom dovele i do socijalnih udaljavanja.

“Danas, kada je prisutan treći val, javlja se strah od smrti, bojazan za sebe i članove obitelji te strah od gubitka kontrole nad situacijom. Često se ljudi javljaju zbog anksioznih tegoba kao i napadaja panike. Javljaju se i zbog sniženog raspoloženja, osjećaja bezvoljnosti i gubitka zanimanja za svakodnevne obaveze“, istakla je za AA psihologinja Irma Džambo, koordinator kvaliteta Organizacione jedinice Vogošća.

Olakotna okolnost za ljude je što je u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo formiran call centar za psihološko savjetovanje. U funkciju su stavljene telefonske linije koje su dostupne od 7.30 do 20 sati svaki dan te jedna telefonska linija nedjeljom.

“Na samom početku pandemije kod stanovništva javio se strah od novog i nepoznatog te osjećaj anksioznosti i panike. Covid-19 pandemija nova je i do sada nepoznata opasnost, te je pojava straha potpuno prirodna i očekivana pojava u ovakvim situacijama. Strah je u funkciji podizanja stupnja budnosti i pažnje kako bi se na adekvatan način suočili s opasnošću i preživjeli”, istakla je Džambo.

Porast broja samoubojstava

Trenutna pandemija COVID-19 stvorila je okruženje koje je štetno za mentalno zdravlje. Međutim, osim što donosi opasnost od do sada nepoznatog virusa, izolaciju s mjesecima dugim socijalnim distanciranjem i stres, pandemija je i rezultirala padom ekonomije.

Kako je ranije objavio Zavod za javno zdravstvo FBiH, nezaposlenost se smatra glavnim faktorom rizika za samoubojstvo. Prethodna istraživanja sugeriraju da je porast nezaposlenosti za jedan posto povezan s porastom stope samoubojstava od 0,99 posto.

Prema podacima do kojih je Anadolu Agency (AA) došla iz entitetskih institucija, u 2020. povećan je broj izvršenih samoubojstava u odnosu na godinu ranije.

Ministarstvo unutarnjih poslova RS evidentiralo je porast od 7,9 posto u odnosu na 2019. godinu. U entitetu FBiH zabilježen je porast broja samoubojstava od 2,6 posto u odnosu na 2019. godinu. Psihologinja Džambo ističe da se gubitak posla i nezaposlenost smatraju glavnim faktorom rizika za samoubojstvo, a toga je sve više.

“Svaka osoba koja primijeti da je sniženog raspoloženja, osjeća se bezvoljno. Ne želi kontaktirati s ostalima i više vremena provodi sama i pri tome joj se nameću suicidalne misli, bilo bi poželjno da se javi na jedan od telefona za psihološko savjetovanje, ili bar član obitelji. Svaki profesionalac će zatim obaviti razgovor i osobu uputiti u nadležni Centar za mentalno zdravlje gdje rade multidisciplinarni timovi koji imaju intersektoralnu suradnju za daljnju procjenu i tretman. Kod nas je trenutno problem i velika stopa nezaposlenosti što ljude dodano uznemiri“, istakla je Džambo.

Oboljeli od COVID-19 strahuju od ponavljanja iskustva

Na pitanje da li su primijetili određene zabrinjavajuće trendove kada je u pitanju mentalno zdravlje građana, Džambo je istakla da je situacija u Kantonu Sarajevo veoma teška.

“Među osobama koje traže psihološku pomoć sve je više onih koje su već preboljeli Covid-19, a koje se, zbog novih valova epidemije i novih, opasnijih varijanti, plaše ponavljanja iskustva na još teži način. Osjećaj straha i anksioznosti te osjećaj besperspektivnosti i bezizlaznosti sve su češći. Pojačana je briga za sebe i obitelj i to nas dodatno iscrpljuje”, naglasila je Džambo.

Na kraju je poručila da svaka kriza donosi promjenu koja, kako je istaknula, ne mora nužno biti loša.

“Ona donosi i pozitivne koncepte jer se kao društvo razvijamo i rastemo“, kazala je psihologinja u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.