Dobro je poznato kako pretjerano izlaganje suncu nije dobro za našu kožu jer može izazvati brojne kožne bolesti ili najgore – rak kože.

Rak kože je nekontrolirani rast kožnih stanica koji nastaje oštećenjem DNK, a koje je najčešće uzrokovano ultravioletnim zračenjem iz sunčevih zraka.

Sunčeve zrake mogu izazvati oštećenja i melanom, najzloćudniji tumor kože. Iako mnogi smatraju kako melanomi nastaju iz madeža ili prethodnih promjena kože, ne mora biti tako. Pretjerano izlaganje suncu može izazvati dugoročne promjene na koži koje u početku ne moraju pokazivati simptome, zbog čega se tumori kože obično otkrivaju u uznapredovalom stadiju.

Zašto je pretjerano izlaganje suncu opasno?

Štetan utjecaj sunca na kožu posebno je izražen kod određenih skupina ljudi kojima se preporučuje izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu. Među njima su osobe svjetlije puti, osobe koje imaju brojne madeže, osobe koje su često imale opekline od sunca, osobe kod kojih netko u obitelji ima rak kože te one koje primaju imunosupresijsku terapiju.

Pretjerano izlaganje suncu stvara oštećenja na koži zbog UV zraka koje nisu vidljive, ali mogu prolaziti kroz kožu. Važno je znati kako UV zrake kod pretjeranog izlaganja suncu imaju utjecaj i na unutarnje slojeve kože, ne samo epidermis već i dermis u kojem se nalaze živci i krvne žile.

Epidermis kao gornji sloj kože je nešto čvršći kod osoba tamnije puti jer one imaju veću količinu melanina što je razlog zašto osobe bijele puti lakše pocrvene na suncu. Do tamnjenja kože na suncu dolazi kada se naše tijelo bori protiv UV zraka.

Prikaz oštećenja koje stvaraju UV zrake na unutarnji sloj kože je crvenilo kože kod kojeg obično kažemo da je netko „izgorio na suncu“. Pretjerano izlaganje suncu može izazvati crvenilo, a to znači da je došlo do umiranja ili oštećenja stanica kože.

Ovo su očiti znakovi da ste se pretjerano izlagali suncu:

– crvenilo kože koje se može dogoditi prilikom izlaganja suncu ili nakon nekoliko sati
– toplina kože
– manje otekline na koži
– ježenje kože
– bol kože na dodir
– svrbež kože i nastanak rana na koži
– suhoća kože i kasnije ljuštenje kože

Osim crvenila kože koje uništava stanice, postoje i drugi razlozi zašto pretjerano izlaganje suncu nije dobro za naše tijelo i cjelokupno zdravlje. Iako sunce ima i dobrobiti za našu kožu, one se mogu iskoristiti samo ako nije došlo do pretjeranog izlaganja.

Osim što sunce može izazvati rak kože, ovo su još neki od problema koje može izazvati sunce:

– prerano starenje – sunce izazva starenje kože, a osnovni znakovi su brža pojava bora, smežurana koža te tamne mrlje na koži
– oslabljivanje imunološkog sistema – ako dopuštate prekomjerno izlaganje suncu i ako često izgorite na suncu, bijele krvne stanice se bore kako bi što prije oporavile dio kože koji je izgorio, a to smanjuje njihovu sposobnost da se bore protiv drugih problema u organizmu
– oštećenje vida – UV zrake mogu negativno utjecati na tkivo u našim očima te oštetiti rožnicu što može uzrokovati mutan vid, a s vremenom i kataraktu oka
– promjene kože – osim raka kože, pretjerano izlaganje suncu može potaknuti stvaranje sunčevih pjega, madeža i mrlja na koži koje se s vremenom mogu pretvoriti u rak kože

Kako smanjiti pretjerano izlaganje suncu?

Ako niste sigurni što bi bilo pretjerano izlaganje suncu, riječ je o boravku na direktnoj i indirektnoj sunčevoj svjetlosti duže od 30 minuta. Osim što crvenilo kože nakon sunčanja može pokazati da ste se prekomjerno izložili UV zrakama, toplina kože i osjećaj žeđi su već kasni znakovi da je vrijeme da se maknete u hlad.

S uništavanjem ozona sunčeve zrake imaju sve štetniji utjecaj na našu kožu, a tako i cijeli organizam zbog čega je vrlo važno znati kako smanjiti pretjerano izlaganje suncu. Neki od savjeta su da se izbjegava direktno izlaganje suncu u periodu od 10 sati ujutro do 16 sati popodne, posebno kod osoba svjetlijih puti i djece.

Osim toga, preporučuje se korištenje kapa i drugih pokrivala za glavu kao i sunčanih naočala koje će smanjiti utjecaj UV zraka na najosjetljivija područja. Osobama svjetlije puti se preporučuje čak i nošenje prekrivala za tijelo kako ne bi došlo do crvenjenja.

Korištenje kreme za sunčanje je nužno čak i kada niste direktno izloženi suncu i to ne samo ljeti. Sunčeve UV zrake vrlo su jake i u drugim godišnjim dobima, ali i kada se nama čini da je oblačno. Krema za sunčanje bi trebala imati barem SPF 15 za tijelo i SPF 30 za lice te bi se trebala nanijeti 30 minuta prije izlaska na sunce, a nakon kupanja i znojenja ponovno nanositi. Preporučuje se ponovno nanošenje krema svakih dva sata.

Uzimajte pauze za vrijeme boravka na suncu kako bi se tijelo ohladilo. U tom periodu obavezno popijte vode ili druge tekućine koja ne dehidrira, dakle ne kavu, jer s grijanjem tijela vaš organizam polako može dehidrirati.