Porod koji se događa prije 37. tjedna gestacije smatra se prijevremenim porođajem. Porod prije pretpostavljenog termina poroda nije prijevremeni, jer termin poroda koji odredi liječnik često ne mora biti točan. Trudnoća traje 40 tjedana računajući od prvog dana posljednje menstruacije. Granica prijevremenog rađanja je 22. tjedan kada je fetus težak oko 500 grama. Ako do kraja trudnoće dođe prije donje granice od 22. tjedna, to se smatra spontanim pobačajem, a ako se dogodi prije 37. tjedna to se naziva prijevremenim porođajem.

Prijevremeni porod se dakle događa između 22. i 37. tjedna trudnoće te mu ne moraju prethoditi trudovi. Porođaj prije 37. tjedna može biti opasan, ali je relativno česta pojava. Prije razvijanja medicine, donja granica za prijevremeni porod bila je 28. tjedan kada je fetus imao jedan kilogram. Sada je moguće da se novorođenče zbrine i preživi i ako je rođeno nakon 22. tjedna trudnoće.

Širom svijeta se prijevremeni porođaj događa kod oko 15% trudnica, dok je u Hrvatskoj učestalost do oko 10%.

Zašto nastaje prijevremeni porođaj?

Postoje konkretni čimbenici koji mogu dovesti do prijevremenog poroda premda uzrok nije konkretno poznat. Čimbenici su placentarno krvarenje, prekomjerno širenje maternice, stres majke ili fetusa, intrauterina infekcija te nedostatak kisika u fetomateralnoj cirkulaciji. Ulogu mogu igrati i pretjerana upalna reakcija, hormoni, cervikalna insuficijencija i genetska dispozicija. Dio prijevremenih poroda znak je ozbiljnih komplikacija kod djeteta ili majke.

Kod prijevremenog porođaja se mogu i ne moraju dogoditi trudovi. U većem broju slučajeva dolazi do trudova i puknuća vodenjaka, dok postoje i oni koji nastaju jatrogeno ili zbog problema koji ugrožavaju zdravlje majke ili ploda. U tom slučaju se događa izborni prijevremeni porođaj kao medicinski postupak kako bi se zaštitio život majke ili djeteta.

Ovo su još neki čimbenici koji povećavaju rizik od prijevremenog poroda:

• muški plod
• kratki intervali između dviju trudnoća
• dugotrajno stajanje i fizički napor
• pretjerano vježbanje
• pretjerano mirovanje
• streptokok grupe B
• spolne bolesti
• ozljeda trudnice

U nastavku donosimo najčešće čimbenike koji utječu na nastanak prijevremenog poroda.

Godine trudnice

Smatra se kako prvorotkinje starije od 35 godina doživljavaju veći rizik od prijevremenog poroda, a slično je i kod adolescentica. Također, žene koje su već doživjele prijevremeni porod mogu imati veće šanse za ponovnu pojavu. Ponavljajući prijevremeni porodi se događaju u 15-30% trudnoća.

Infekcije

Najčešći uzrok prijevremene trudnoće su razne infekcije koje mogu biti uzrokovane spolnim bolestima. Opasna može biti infekcija rubeolom, upala mokraćnih puteva i rodnice te plodove vode. Infekcija plodove vode može biti opasna i obično je uzrok preranih trudova zbog stvaranja prostaglandina koji uzrokuje trudove i tvari koje oštećuju plodovu ovojnicu. Infekcije zbog gljivica i virusa također mogu uzrokovati prijevremeni porod.

Kronične bolesti

Uzrok prijevremenog poroda može biti i prirođena malformacija maternice te druge specifične anomalije. Pregestacijske bolesti kod majke poput dijabetesa, autoimune bolesti, bolesti bubrežne žlijezde i povišeni krvni tlak mogu stvarati rizik za prijevremeni porod. Skraćeni cerviks kod trudnice može utjecati na prijevremeni porod, a rizik smanjuje terapija progesteronom.

Miomi također stvaraju povećan rizik za gubitak trudnoće i za prijevremeni porod kao i disbalans hormona koji može uzrokovati prijevremene trudove.

Višeplodna trudnoća i umjetna oplodnja

Trudnice koje nose više plodova (multifetalna trudnoća) češće doživljavaju raniji ili prijevremeni porod. Razlog za to su najčešće pojačana proizvodnja estrogena, progesterona i drugih spolnih organa koji su zaslužni za stvaranje trudova i poticanje poroda. U slučaju multifetalne trudnoće će se trudnici preporučiti smanjivanje tjelesnih aktivnosti, međutim to ne mora produžiti trajanje trudnoće.

Trudnoće koje su nastale potpomognutom oplodnjom imaju veći rizik za prijevremeni porod, čak i ako se radi o jednoplodnoj trudnoći.

Loše životne navike i stres

Životne navike poput pušenja cigareta, konzumiranja alkohola ili nezdrave hrane prije, ali posebice za vrijeme trudnoće, može predstavljati rizik za prijevremenu trudnoću. Važno je da trudnica za vrijeme nošenja izbjegava zadimljene prostorije, kemikalije i nezdravu hranu te da čini sve u svojoj moći kako bi fetus zdravo rastao.

Cigarete mogu uzrokovati komplikacije trudnoće poput abrupcije posteljice, prijevremenog prsnuća ovoja ili intrauterinog zastoja rasta.

Velik rizik stvara stres koji se s trudnice prebacuje na plod. Smirivanje od prevelikih tjelesnih opterećenja, opuštanje, mirovanje, hobiji i zdrave navike mogu smanjiti stres, a tako i nastanak raznih bolesti ili rizik za prijevremeni porod. Stres potiče proizvodnju hormona koji oslobađa kortikotropin, a on poboljšava proizvodnju prostaglandina koji potiče kontrakcije.

Rizik može predstavljati i težina trudnice, točnije, indeks tjelesne mase. Istraživanja pokazuju kako žene koje su pothranjene u trudnoći imaju veći rizik za nastanak prijevremenog poroda.

Kako prepoznati da dolazi do prijevremenog porođaja?

Ako trudnica prije 37. tjedna počne osjećati određene simptome, moglo bi se raditi o prijevremenom porođaju. Nekoliko sati prije nego nastanu svi kriteriji za porođaj mogu se pojaviti ovi simptomi prijevremenog porođaja:

• bolovi slični menstrualnim grčevima
• nepravilna stezanja u maternici
• bolovi u donjem dijelu leđa
• osjećaj pritiska u vagini
• osjećaj pritiska u maternici
• sluzavi iscjedak
• krvarenje u trudnoći

U slučaju pojave ovih simptoma važno je obratiti se liječniku kako bi se napravila pravovremena dijagnoza i odradio porod ukoliko se radi o prijevremenom porodu. Porod se može odgađati uz pomoć lijekova i kortikosteroida koji smanjuju opasnost od novorođenačkog sindroma respiratornog distresa, intrakranijskog krvarenja i smrtnog ishoda.