Agnozija je rijetko stanje kod kojega se gubi sposobnost prepoznavanja stvari, lica, glasova ili mjesta. Ovaj poremećaj utječe na jedno ili više osjetila, a javlja se kao posljedica određene traume, moždanog udara ili oštećenja centra u kori velikog mozga.

Postoji više vrsta agnozija, ovisno o tome koja osjetila su zahvaćena. Ovo stanje se tretira liječenjem uzroka problema i radom s pacijentima.

Što uzrokuje agnoziju?

Agnozija se pojavljuje kao posljedica oštećenja dijela mozga koji je zadužen za senzorne obrade. Ovaj dio mozga pohranjuje informacije koje se odnose na percepciju i prepoznavanje stvari. Agnoziju uzrokuju određene promjene tkiva mozga, lezije koje nastaju kao posljedica moždanog udara, ozljede glave ili encefalitisa, odnosno upale mozga.

Također, agnoziju mogu uzrokovati i neka stanja i bolesti kao što su rak mozga, tumori, infekcije, ozljeda glave, demencija ili anoksija (nestašica kisika u tijelu).

Vrste agnozije

Vrsta agnozije ovisi o tome koji dio mozga je oštećen. Obično je zahvaćeno samo jedno osjetilo, a s obzirom na osjetilo koje je zahvaćeno postoje tri glavne vrste agnozije: vidna, taktilna i slušna agnozija. Osim njih, postoje i okusna i mirisna agnozija.

1. Vidna agnozija

Osoba koja ima vidnu agnoziju ne može na primjer prepoznati šalicu i oblike, ali može prepoznati njezinu boju i osjetiti je dodirom. Na ovaj način osobe s vidnom agnozijom mogu predmet prepoznati zahvaljujući drugim osjetilima. Ovo je ujedno i najčešći oblik agnozije.

Vidna agnozija ima dva podtipa, aperceptivna i asocijativna vidna agnozija. Kod aperceptivne agnozije osoba ima problem s vizualnom percepcijom i ne prepoznaje predmete, dok kod asocijativne vidne agnozije osoba ne razumije značenje predmeta koje vidi.

2. Slušna agnozija

Osoba koja ima slušnu agnoziju ne može prepoznati zvukove, iako ima dobar sluh. Ove osobe ne mogu percipirati zvonjavu telefona, izgovorene riječi, ali zato mogu čitati, pisati i pričati.

3. Taktilna agnozija

Osoba koja ima taktilnu agnoziju ne prepoznaje stvari na dodir, ali je svjesna težine predmeta, iako ne može razumjeti za što služi sam predmet.

Kako se dijagnosticira agnozija?

Prije svega liječniku je važno spomenuti ako je došlo do ozljede glave, moždanog udara ili sličnog stanja koje je moglo izazvati agnoziju. Liječnik može ispitati pacijenta, ali i njegovu obitelj kako bi došao do što više informacija. Liječnik može i izvesti niz jednostavnih testova s predmetima iz

svakodnevnih života kako bi vidio hoće li ih osoba prepoznati, a također tako može procijeniti stanje pacijenta. Dijagnoza se može potvrditi i neuropsihološkim testiranjem te CT-om ili magnetskom rezonancom glave.

Kako se liječi agnozija?

Ne postoji poseban lijek za ovo stanje, a liječi se uzrok problema. Lijekovi ili operacija mozga mogu pomoći, kao i rehabilitacija i posebna terapija kojima se pacijenti uče koristiti osjetila.

Najveći napredak je vidljiv nakon prva tri mjeseca rada s pacijentom, a nekada oporavak može trajati i do godinu dana, iako se pacijent nikada neće u potpunosti oporaviti. S obzirom na to da agnozija može utjecati na svakodnevni život pacijenta, važno je da uvijek ima podršku člana obitelji ili medicinskog osoblja.

Zaključak

Agnozija je rijetko stanje koje se javlja kao posljedica ozljede mozga, moždanog udara ili demencije. Postoji više vrsta agnozija, ovisno o tome koji je centar u mozgu zahvaćen, a osobe s ovim stanjem ne mogu prepoznati predmete, glasove, zvukove, lica osoba ili mirise. Liječenje se provodi simptomatsko, odnosno liječi se sam uzrok bolesti, a postoje i posebne terapije i rehabilitacija koja poboljšava stanje pacijenta.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.