Osjećaj straha, nemoći i tjeskobe nije neobična pojava, no poneki strahovi mogu biti neugodno emocionalno stanje.

Anksioznost ili tjeskoba je uznemirujuće emocionalno stanje nervoze i nelagode te se pojavljuje uz promjene ponašanja. Uzrok je manje jasan, a uz simptome anksioznosti dolaze i brojni drugi tjelesni i društveni poremećaji.

Iako je dojam možda drugačiji, anksioznost se pojavljuje tek kod 0,05% ljudi u obliku opsesivno kompulzivnog poremećaja i do 5% u obliku generaliziranog anksioznog poremećaja.

Razlika straha i anksioznosti

Simptomi anksioznosti rijetko prolaze neopaženo te često budu razlog zašto neka osoba potraži psihijatrijsku pomoć. Definiraju se kao osjećaji straha, napetosti, zabrinutosti, stresa pa i panike. Mnogi ljudi često znaju reći da su anksiozni dok zapravo samo osjećaju strah te je ta dva osjećaja važno razlikovati.

Glavna razlika anksioznosti i straha očituje se u tome što se strah pojavljuje kada osoba procijeni da se u blizini nalazi opasnost. Primjerice, strah od napada ili potresa koji prođe nakon opasnosti je samo strah. Simptomi straha su otežano disanje, ubrzan rad srca, ali i ubrzano razmišljanje s ciljem da se problem riješi ili da se osoba spasi.

Simptomi anksioznosti

Simptomi anksioznosti nešto su drugačiji od straha i pojavljuju se kod drugačijeg uzroka. Anksioznost se može pojaviti i samo kod razmišljanja o opasnosti ili predviđanja da bi se opasnost mogla dogoditi. Radi se o stanju, ne samo trenutno izraženom osjećaju. Anksiozni ljudi često nenamjerno preuveličavaju situaciju i stvarnu prijetnju. Taj strah tada postaje paralizirajući i stvara dodatnu traumu. Simptomi anksioznosti rijetko se prepoznaju.

Ovo su najčešći simptomi anksioznosti:

• Poteškoće s koncentracijom, uplašenost, nemir
• Brz gubitak strpljenja, iščekivanje, neizvjesnost
• Poteškoće sa spavanjem, zastrašujući snovi i fantazije
• Izbjegavanje ljudi ili situacija
• Preuveličavanje negativnih situacija, negativno razmišljanje o sebi
• Problemi s prisjećanjem
• Depersonalizacija samog sebe
• Pojačan osjećaj žeđi
• Stezanje u prsima
• Udaranje srca
• Bolovi u mišićima, trbuhu i na koži
• Poremećaj menstrualnog ciklusa
• Preokupiranost ili opsesivnost
• Glavobolja i znojenje
• Iskreno očekivanje i vjerovanje u najgore

Nije neobično da neke od navedenih simptoma anksioznosti ponekad osjećate premda niste anksiozni. Osobe s ovim poremećajem se neprestano trebaju prilagođavati novonastalim situacijama. Neprestano su u tjeskobi i strahu koji stvara manju opreznost u pravim situacijama katastrofe te negativno mišljenje prevladava ona pozitivna. Trajanje simptoma anksioznosti se razlikuje kod osoba, no objašnjavanje tih varijabli moglo bi pomoći u otkrivanju bolesti.

Pojava simptoma anksioznosti može potrajati satima i danima, ali se može pojaviti i iznenada poput paničnog napadaja. Trajanje anksioznosti također će ovisiti od osobe do osobe, pa kod nekih može biti nekoliko sekundi, a kod nekih osoba anksioznost može trajati godinama. Duže trajanje je karakteristično za anksiozne poremećaje.

Uzrok anksioznosti nije uvijek jasan

Razlog nastanka anksioznog poremećaja ne mora uvijek biti jasan. Može biti povezan s postojanjem opasnosti, no i ne mora. Kod mnogih se pojavljuje bez prethodnog okidača ili stresnog događaja. Postoje i oni kod kojih se simptomi anksioznosti počnu pojavljivati nakon prekida veze, smrti voljene osobe, otkaza s posla.

Na nastajanje anksioznosti mogu utjecati i bolesti koje je neposredno izazivaju. To su:

• Pojačan rad štitnjače ili hipertireoza
• Zatajenje srca
• Aritmija
• Astma
• Kronična opstruktivna plućna bolest

Na nastanak anksioznosti može utjecati korištenje nekih lijekova ili droga poput kortikosteroida, kofeina, kokaina, amfetamina. Smatra se da naglo apstiniranje od ovisnosti, čak i od ovisnosti o alkoholu može izazvati anksioznost.

Vrste anksioznosti

Na temelju toga kako nastaju, anksioznost može biti uzrokovana psihološkim čimbenikom, genetskim ili uzrok može biti neurofiziološka podloga. Sve navedeno, kao i dosadašnja iskustva utječu na to kako osoba reagira na anksioznost te hoće li se ona pojavljivati dugotrajno ili u obliku napadaja panike.

Razlike su i u tome na što se anksioznost kod osobe fokusira. Ukoliko se osjeća strah od vanjskih predmeta ili situacija koje stvaraju simptome anksioznosti, možemo govoriti o fobičnom poremećaju ili fobiji.

Postoji i neurotična anksioznost koja podsjeća na običan strah, no nastaje kada nema jasne i vidljive opasnosti. Karakterizira je predosjećaj opasnosti i tjeskoba, a često ima izražene tjelesne simptome.

Od simptoma anksioznosti do drugih poremećaja

Simptomi anksioznosti ne prepoznaju se lako pa se tako često niti ne liječe na vrijeme. Svaka osoba ima drugačije doživljavanje i trajanje simptoma. Ako se ne tretira na vrijeme, anksiozni poremećaj može dovesti do depresije, iako postoji mogućnost da se uz depresiju javlja i anksioznost. Rijetko je da kod nekog psihičkog poremećaja ne postoji anksioznost kao dio kliničke slike. Uz anksioznost često su povezani panični poremećaj, PTSP, depresija i opsesivno kompulzivni sidrom.

Liječenje anksioznosti

Za dijagnosticiranje anksioznosti odvija se pregledom karakterističnih simptoma i znakova. U obzir se uzima i obiteljska anamneza, s time da je moguće da neki ljudi anksioznost dobivaju kao naučeno ponašanje od člana obitelji ili bliske osobe.

Liječenje anksioznosti ovisi o stupnju, trajanju i individualnoj procjeni koliko anksioznost utječe na kvalitetu života osobe. Kod blagih simptoma anksioznosti je liječenje terapijom, umirivanjem, relaksacijskim tehnikama, tjelesnom aktivnošću i psihoedukacijom.

Liječenje anksioznosti lijekovima je moguće, no koriste se kada izraženi simptomi anksioznosti iznimno narušavaju kvalitetu života. Postoje i prirodni lijekovi za anksioznost u obliku umirujućih ulja, čajeva, pripravaka te homeopatije. Ne preporučujemo se bilo što uzimati bez razgovora s liječnikom.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.