Studija objavljena u medicinskom časopisu JAMA Open Network pokazala je da stres tijekom trudnoće može utjecati na razvoj mozga još nerođenog djeteta.
Fetusi majki koje su u trudnoći bile jako anksiozne imali su slabije veze između dva dijela mozga odgovorna za više kognitivne funkcije, dok su im veze između dijelova mozga za emocije i ponašanje bile jače.
PROČITAJTE VIŠE
“Visok nivo anksioznosti direktno utječe na to kako će se mozak fetusa oblikovati u maternici“, rekla je autorica studije Catherine Limperopoulos, direktorica Instituta za razvoj mozga u Washingtonu.
“Laički rečeno, sve što doživljava mama, doživljava i njena beba, ali za bebe su posljedice mnogo veće”, dodaje Limperopolos.
U studiji je visoka razina anksioznosti definirana kao stres koji ometa sposobnost žene da bude uspješna u svim svojim ulogama i svakodnevnim odgovornostima, ali nije toliki da bi se ženi klinički dijagnosticirala mentalna bolest ili poremećaj.
Inače, u stresnim situacijama hipofiza i nadbubrežna žlijezda tijelo preplave hormonima, a neki od njih, primjerice kortizol, imaju sposobnost prijeći barijeru posteljice.
“Veza između stresa i fetalnog razvoja mozga posebno je uznemirujuća za žene koje su trudne tokom pandemije“, rekla je Limperopoulos čija prethodna istraživanja već pokazuju i da se stres trudnica u doba koronavirusa udvostručio ili čak utrostručio. Veoma je bitno, ističe Limperopoulos, da se buduće majke stalno na ovo upozoravaju i da im se savjetuje da tokom ove pandemije i nakon nje potraže pomoć ako im je teško.
Inače, ovo nije prvo istraživanje koje stres, anksioznost i depresiju trudnica povezuje s manjim razvojnim sposobnostima njihove buduće djece. Istraživanja su već pokazala da se sva ta stanja mogu povezati i s brojnim emocionalnim problemima djece kasnije u životu.
PROČITAJTE VIŠE
Konkretno, otkrivena im je i poremećena motorička koordinacija, veća emocionalna reaktivnost i zakašnjelo razumijevanje jezika. Limperopoulos je ranijim istraživanjem utvrdila da visoke razine stresa u trudnoći narušavaju biokemiju djetetovog mozga i rast hipokampusa, dijela mozga uključenog u stvaranje novih sjećanja, što se povezuje i s učenjem i osjećajima.
Osim toga, stres je povezan i s prijevremenim porođajem, a istraživanje objavljeno u srpnju pokazuje da su žene koje su i godinama prije trudnoće bile depresivne i pod velikim stresom, imale kraće trudnoće od ostalih žena.
“Svaki je dan u maternici važan za rast i razvoj fetusa“, rekla je Christine Dunkel Schetter, profesorica psihologije i psihijatrije koja je godinama istraživala ovu temu u Laboratoriju za stanje stresa i trudnoću na Sveučilištu California dodajući da prerano rođena djeca imaju veći rizik za brojne razvojne poteškoće i kasnije zdravstvene probleme.
“Sad pouzdano znamo da mentalno zdravlje majke tijekom trudnoće direktno i trajno utječe na razvoj njenog djeteta i moramo veću pažnju obratiti na ženine probleme povezane s mentalnim zdravljem“, rekla je za Limperopoulos za CNN.
“Čitavo društvo treba uložiti napor da trudnicama pružimo potrebne resurse, kao i sigurno i poticajno okruženje prije i tijekom trudnoće. Jer to je jedini način da zaštitimo zdravlje buduće djece”, zaključila je profesorica.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!