Studija iz 2022. otkrila je tanašnu, ali moguću vezu između kopanja nosa i uvećanog rizika od razvoja demencije. Testovi su pokazali da u miševa bakterija može "putovati" olfaktornim živcem, koji spaja nosnu šupljinu s mozgom. Dodatno, ako je miš imao oštećenje nazalnog epitela (tankog tkiva na vrhu nosne šupljine), infekcije živca bile su teže.
U slučajevima gdje kopanje nosa oštećuje unutarnja tkiva, kritične vrste bakterija dobivaju lakši put do mozga, što odgovara prisutnosti bakterija u načinima koji podsjećaju na znakove Alzheimerove bolesti, prenosi Science Alert.
Naravno, tu postoji mnogo ograničenja, ponajviše činjenica da su dosadašnja istraživanja provedena na miševima umjesto na ljudima, no otkrića definitivno pozivaju na daljnja istraživanja, a mogla bi i poboljšati naše znanje o tome kako počinje Alzheimerova bolest. Taj proces zasad nam je još uvijek misterij.
Tim istraživača predvođen znanstvenicima s australskog sveučilišta Griffith proveo je testove bakterijom imena Chlamydia pneumoniae, koja može zaraziti ljude i izazvati upalu pluća. Ta bakterija otkrivena je u većini ljudskih mozgova pogođenih demencijom u starijoj dobi.
Testovi su pokazali da u miševa bakterija može “putovati” olfaktornim živcem, koji spaja nosnu šupljinu s mozgom. Dodatno, ako je miš imao oštećenje nazalnog epitela (tankog tkiva na vrhu nosne šupljine), infekcije živca bile su teže.
Zbog toga se u mozgovima miševa počelo taložiti više amiloidnog-beta proteina, koji se oslobađa kao odgovor na zarazu. Naslage tog proteina pronađene su u značajnim količinama u mozgovima ljudi oboljelih od Alzheimerove bolesti.
“Prvo smo pokazali da Chlamydia pneumoniae može direktno kroz nos doći do mozga i prouzročiti sliku koja izgleda kao ona Alzheimerove bolesti,” rekao je neuroznanstvenik James St John sa sveučilišta Griffith. “Vidjeli smo da se to događa na modelu miševa, a dokazi su potencijalno zastrašujući i za ljude.”
Znanstvenike je iznenadila brzina kojom je bakterija došla do centralnog živčanog sustava u miševa – do zaraze je došlo nakon 24-72 sata. Vjeruje se da bakterije i virusi upravo nos vide kao najbržu rutu do mozga.
Kopanje nosa nije rijetka pojava
I dok nije sigurno da će rezultati biti isti i kod ljudi, a čak nije jasno ni da te naslage izazivaju Alzheimerovu bolest, svejedno je važno dodatno istražiti obećavajuće tragove kako bismo bolje shvatili ovo često neurodegenerativno stanje.
“Moramo ovu studiju provesti na ljudima kako bismo potvrdili funkcioniraju li putevi na isti način.” rekao je St John. “Ovo istraživanje predložili su mnogi, ali još uvijek nije dovršeno. Ono što znamo je da su te iste bakterije prisutne i u ljudskim organizmima, no nismo još saznali kako one tamo dolaze.”
Kopanje nosa nije rijetka pojava. Moguće je da to čini čak devet od deset ljudi, da ne spominjemo druge vrste životinja. I dok benefiti nisu jasne, studije poput ove trebale bi nas natjerati da razmislimo prije nego krenemo istraživati unutrašnjost naše nosne šupljine.
Buduće studije se planiraju, no u međuvremenu, St John i njegovi kolege navode da kopanje nosa i čupkanje dlačica iz nosa “nisu dobra ideja” budući da obje radnje čine štetu zaštitnom tkivu u nosu.
Tim želi odgovoriti na pitanje jesu li naslage amiloidnog-beta proteina prirodni, zdrav odgovor imunološkog sustava koji se može poništiti kada se tijelo obrani od zaraze.
Alzheimerova bolest iznimno je komplicirana, što je jasno iz ogromnog broja studija provedenih u naporima da ju se bolje shvati. Svako novo istraživanje dovodi nas korak bliže do pronalaska načina kako ju zaustaviti.
“Jednom kada prijeđete 65. godinu, rizik ubrzano raste, ali tražimo i druge uzroke jer godine nisu jedini faktor, tu je i izloženost iz okoline,” kaže St John. “Mi vjerujemo da su ključne upravo bakterije i virusi.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!