U svjetlu sve učestalijih informacija kako bi se razina antitijela šest mjeseci nakon cijepljenja protiv koronavirusa mogla početi smanjivati, ljudi diljem svijeta sve se češće podvrgavaju testovima kako bi provjerili imunitet protiv covida-19 i samim time odlučili hoće li uzeti treću ili takozvanu 'booster' dozu i dodatno se zaštitili protiv virusa.

Većina stručnjaka se slaže kako je prerano donositi čvrstu odluku o cijepljenju trećom dozom, na temelju provjere antitijela. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) u svibnju je upozorila kako se za provjeru imuniteta nakon cijepljenja ne bi trebali prakticirati testovi na antitijela. Pojašnjeno je kako su ti podaci ograničeni te da testovi na antitijela ne nude potpunu sliku o tome koliko je otporan nečiji imunološki sustav.

Imajući to u vidu, stručnjaci su otkrili neke bitne naznake o razini antitijela i zaštiti koju pružaju od simptomatske infekcije koronavirusom. Ipak, nema dovoljno podataka kako bi se osoba proglasila zaštićenom ako posjeduje određenu količinu antitijela u organizmu.

“Testovi za antitijela su dobri, ali su i ograničeni,” kaže Adam Ratner, direktor pedijatrijskog odjela za infektivne bolesti u jednoj njujorškoj bolnici, prenosi Huffington Post.

Kada su testovi na antitijela korisni?

Postoje različite vrste testova na antitijela – kvalitativni, koji će vam jednostavno reći imate li ili nemate antitijela, i kvantitativni, koji određuju broj antitijela koja imate.

Kvalitativni testovi – oni koji pokazuju plus ili minus – korisni su u određivanju jeste li već bili zaraženi, ali nisu korisni kada je u pitanju procjena imuniteta kojeg je stvorilo cjepivo.

Postoje i testovi na antitijela koji mjere antitijela protiv takozvanog ‘spike’ proteina, kojeg bi naš imunološki sustav trebao ‘napasti’ nakon cijepljenja, i drugi koji mjere antitijela protiv elementa zvanog nukleokapsid, koji su korisni u otkrivanju je li netko ranije imao covid-19, ali ne uspijevaju otkriti antitijela kod nekoga tko je samo cijepljen.

Glavna dilema s kvantitativnim testovima na antitijela je da ne znamo točno koliko je antitijela potrebno za zaštitu od covida-19.

“Čak i ako kvantitativno provjerite antitijela i kažete mi njihov broj, ne znam što bih vam rekao – je li to dovoljno, hoće li vas zaštititi, ili je premalo? Jednostavno još nemamo te podatke,” pojašnjava Onyema Ogbuagu, specijalist za infektivne bolesti na Yaleu.

U ovom trenutku stručnjaci se u velikoj mjeri slažu da bi testovi na antitijela mogli biti najkorisniji za utvrđivanje prethodne infekcije i određivanje je li imunokompromitirana osoba pokazala imunološki odgovor na prve dvije doze cjepiva ili nakon treće doze, ističe Monica Gandhi stručnjakinja sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu.

Što nam testovi na antitijela mogu pokazati?

Testovi na antitijela ne uspijevaju izmjeriti jednu vrlo važnu granu imunološkog sustava: T-stanice, koje čiste zaražene stanice i sprječavaju da infekcija postane ozbiljna, i B-stanice, koje proizvode nova antitijela, koja dalje ciljaju određeni soj nakon izloženosti virusu.

Zbog toga, “moramo biti vrlo oprezni u načinu na koji tumačimo antitijela koja s vremenom nestaju”, kaže Ogbuagu.

Razina antitijela će neizbježno opadati s vremenom, ali organizam će zapamtiti virus. Čak i ako test na antitijela pokaže da imate niska antitijela, dugoročno biste mogli biti jako dobro zaštićeni od teških bolesti, hospitalizacije i smrti zahvaljujući vašim T-stanicama i B-stanicama.

Testovi na antitijela također nam ne govore ništa o kvaliteti antitijela. Neki nalazi pokazuju da se, kako nivo antitijela opada, postupno zamjenjuju antitijelima više kvalitete, što sugerira da je na kraju potrebno manje antitijela da bi se organizam zaštitio.

“Opadanje antitijela ne govori cijelu priču,” zaključuje Gandhi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.