Sve više ljudi diljem svijeta prečesto uzima antibiotike, čime nerijetko i razviju otpornost na njihovo djelovanje. Prečesto uzimanje antibiotika može ozbiljno narušiti ravnotežu dobrih i loših bakterija u crijevima i prouzročiti nove zdravstvene tegobe, stoga s primjenom antibiotika treba biti iznimno oprezan.
Problem neodgovorne i nekontrolirane uporabe antibiotika svake je godine sve izraženiji. Stoga je Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima prilika da još jednom naglasimo njihovu važnost u očuvanju zdravlja, ali i važnost odgovornog korištenja, što nažalost nije uvijek slučaj.
“Očekujemo povećani broj respiratornih infekcija”
“U ovoj nekakvoj kasnojesenskoj, zimskoj sezoni očekujemo povećani broj respiratornih infekcija. To su najčešće infekcije u ljudi, međutim u 90 posto slučajeva su izazvane virusima na koje antibiotici ne djeluju. Paradoksalno, 75 posto antibiotika se upravo potroši na te indikacije respiratornih infekcija, tako da očito trošimo antibiotike uzalud”, objašnjava prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.
VEZANA VIJEST
Nažalost, to nije samo financijski gubitak. Puno gora posljedica jest stvaranje sve većeg broja sojeva bakterija otpornih na dostupne antibiotike, što predstavlja globalni problem.
“Ako previše pijemo, konzumiramo antibiotike, ne znamo da se u nama stvaraju takve rezistentne bakterije koje onda u momentu, možda ne kod nas, mi bakterije dijelimo međusobno svaki put kad se rukujemo, kad smo u indirektnom, direktnom kontaktu. To je prirodno. Ne treba od toga imati fobiju, ali na taj način rezistentne bakterije svako toliko nađu svoj put da naprave bolest i onda je danas problem da te bolesti i infekcije sve teže liječimo”, dodaje prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević.
“Postoji rezistencija za neke značajne antibiotike”
“I već neko duže vrijeme antibiotici se koriste za liječenje bolesti za koje nisu indicirani i već sada imamo negativne posljedice, postoji rezistencija za neke značajne antibiotike koji su nam spašavali živote u proteklih dvadeset ili pedeset godina”, upozorava Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
Potrošnja antibiotika na godišnjoj razini Hrvatsku svrstava u europski prosjek.
“Što bi neke zadovoljilo, možete reći da je čaša na pol puna ili na pol prazna. Mi kao struka vidimo na pola praznu i voljeli bismo, imamo uzor zemlje, to su skandinavske zemlje, Nizozemska, koje troše puno manje antibiotika. Paradoksalno manje troše, a imaju više. Imaju veću očekivanu životnu dob, manje umiru od infekcija. Znači uz manje novaca se može postići više”, rekla je za HRT Tambić Andrašević.
Stručnjaci upozoravaju da je krajnje vrijeme da se prema antibioticima počnemo ponašati odgovorno kako bi se njihova potrošnja smanjila, uz ciljano korištenje.
Antibioticima se liječe bakterijske, a ne virusne infekcije. Antibioticima se ne liječi gripa ili prehlada, antibiotikom se ne snižava povišena temperatura. Valja ga uzimati samo po preporuci liječnika, i popiti cijelu preporučenu dozu, piše HRT.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare