Svjetska zdravstvena organizacija odlučila je od sada varijante koronavirusa otkrivene u zemljama poput Velike Britanije, Južne Afrike i Indije nazivati slovima grčkog alfabeta, nastojeći tako pojednostavniti njihove nespretne nazive i izbjeći stigmatizaciju zemalja koje prijave novi soj.

Reuters piše da je WHO odlučio četiri varijante koronavirusa koje su u javnosti dosad bile poznate kao britanska, južnoafrička, brazilska i indijska označavati slovima grčkog alfabeta – alfa, beta, gama, delta, točnije po redoslijedu otkrivanja.

Tako je britanska varijanta označena grčkim slovom alfa, južnoafrička varijanta slovom beta, brazilska slovom gama, a indijska varijanta slovom delta.

Takozvana indijska varijanta B.1.617 podijeljena je na podvarijante, pa je zabrinjavajuća varijanta B.1.617.2 postala delta, a B.1.617.1 nazvana je kapa.

Nazivi ostalih varijanti nastavit će se davati po sljedećim slovima alfabeta, a cjelokupan popis novih naziva za postojeće varijante, ali i ostale varijante virusa, objavljen je na službenoj stranici WHO-a.

No grčki alfabet čine 24 slova pa još nema planova o tomu što će biti kad se sva iskoriste. Dosad su nekim manje poznatim varijantama virusa već nadjenuti nazivi ipsilon, zeta, eta, theta, jota i kapa.

“Novi nazivi neće zamijeniti postojeća znanstvena imena, već nam je cilj olakšati njihovu upotrebu u javnim raspravama. Nijedna se zemlja ne smije stigmatizirati zato što je otkrila i prijavila postojanje nekog virusa”, rekla je Maria Van Kerkhove, epidemiologinja i tehnička voditeljica WHO-a za covid-19.

WHO je u ponedjeljak otkrio nova imena nakon kritika javnosti da su nazivi poput B.1.351, 501I.V2 i 20H / 501I.V2 previše zamršeni, a izbor grčkog alfabeta uslijedio je nakon višemjesečnih promišljanja tijekom kojih su stručnjaci razmatrali i ostale mogućnosti.

Tako su na stolu bili i prijedlozi poput imena grčkih bogova i izmišljenih pseudo-klasičnih imena, rekao je bakteriolog Mark Pallen, jedan od sudionika pregovora.

S povijesnog stajališta, virusi se često povezuju s lokacijama s kojih su se, kako se smatra, počeli širiti dalje, poput primjerice virusa ebole koji je dobio naziv po istoimenoj rijeci u Kongu.

No takav izbor naziva može biti štetan za određenu lokaciju, a nerijetko i netočan, kao što se pokazalo u slučaju pandemije ‘španjolske gripe’ iz 1918. godine, čije je porijeklo nepoznato.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.