Zašto je važno više pratiti mutacije koronavirusa?

Svijet 11. kol 202109:10 > 09:23
covid, maska, koronavirus, izolacija, karantena, pandemija, epidemija, korona, virus
Pixabay/ilustracija

Znanstvenici širom svijeta analiziraju uzorke kako bi uočili pojavu novih sojeva koronavirusa, a opseg analiziranih uzoraka iz financijskih razloga jako varira od zemlje do zemlje. Zašto?

U vrhu liste država koje analiziraju mutacije koronavirusa je Island koji analizira oko 78 poito uzoraka, dok zemlje Zapadnog Bakana analiziraju manje od 0,5 posto. Od opsega analize zavisi koliko će svijet imati informacija o ponašanju i širenju virusa, piše Radio Slobodna Europa.

Prema podacima Sveučilišta John Hopkins u Sjedinjenim Američkim Državama, broj uzoraka koje različite države svijeta analiziraju kako bi otkrile nove sojeve virusa variraju, i to jako.

Island, Australija i Novi Zeland su među državama koje analiziraju najveći broj uzoraka, Island analizira više od 70 posto uzoraka, Australija oko 59 posto, a Novi Zeland 47 posto.

Na dnu liste su Azerbejdžan, Moldavija i Etiopija koje analiziraju oko 0,005 posto uzoraka.

Zemlje Zapadnog Balkana, s izuzetkom Slovenije, analiziraju manje od 0,5 posto uzoraka.

Koji su aktualni sojevi koronavirusa?

Delta soj koronavirusa prvi put se pojavio u Indiji u listopadu 2020. godine i od tad se proširio u više od 80 država svijeta.

Ovaj soj mogao bi predstavljati 90 posto novih slučajeva u Europskoj uniji do kraja kolovoza, ocijenio je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je 1. srpnja na novi val zaraze upravo zbog novog soja.

Kako je objavljeno 4. srpnja, delta soj se širi Azijom, dok Australija i Južna Koreja bilježe rekordan broj novozaraženih. Ovaj soj doveo je do porasta broja zaraženih i u Japanu, a 8. srpnja je objavljeno da su se organizatori Olimpijskih igara u Tokiju dogovorili kako će se Igre održati bez publike.

Delta soj pojavio se i u Argentini, Brazilu, Kanadi, Čileu, Peruu, Sjedinjenim Državama i Meksiku.

Kada je reč o Zapadnom Balkanu, ovaj soj je najprije identificiran Hrvatskoj 28. lipnja, potom na Kosovu 29. lipnja U Srbiji je otkriven 1. srpnja.

Simptomi delta soja koronavirusa su glavobolja, bol u grlu i curenja nosa, a prema istraživanju provedenom u Velikoj Britaniji, gubitak čula okusa i mirisa znatno je rjeđi simptom nego kod alfa soja.

“Ovaj soj se mnogo lakše prenosi. Navodi se da je dovoljno između 10 i 15 sekundi da bi se netko zarazio. Virus je ušao u mladu populaciju što je očekivano jer se ova populacija manje cijepljena“, kaže Jelena Begović, direktorica Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo u Beogradu, za RSE.

Prema škotskoj studiji objavljenoj u časopisu The Lancet 14. lipnja, delta soj povezan je s približno dvostrukim rizikom od hospitalizacije u odnosu na alfa soj, ali još uvijek nema podataka da je ovaj soj smrtonosniji.

Kada je riječ o efikasnosti cjepiva, studija provedena u Velikoj Britaniji pokazuje da su dvije primljene doze cjepiva vrlo efikasne protiv delta soja.

Izraelsko ministarstvo zdravlja je 5. srpnja izvijestilo o smanjenju efikasnosti cjepiva Pfizer/BioNTech u prevenciji infekcija i simptomatskih bolesti covid-19, ali je, kako navode, i dalje vrlo efikasna u prevenciji ozbiljnijih oblika bolesti, prenosi Reuters.

Efikasnost te vakcine u prevenciji infekcija i simptomatskih bolesti pala je na 64 posto od 6. juna, kažu iz Ministarstva zdravlja Izraela. Istovremeno, vakcina je bila 93 posto efikasna u sprečavanju hospitalizacija i ozbiljnijih simptoma korona virusa.

Prema pisanju medija, znanstvenici prate i širenje lambda soja virusa u Južnoj Americi koji se pojavio u kolovozu 2020.

Više od četiri milijuna ljudi umrlo je od posljedica zarazne bolesti covid-19, a od početka pandemije zarazilo se više od 185 milijuna ljudi na svijetu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.