Uz poznatu pojavu koju nazivamo proljetni umor, kod nekih ljudi se može pojaviti i zimska depresija. Riječ je sezonskom afektivnom poremećaju koji se pojavljuje s dolaskom tmurnih i sivih dana te hladnijih temperatura. Neke osobe na dolazak zime mogu imati pojačanu reakciju koja se obično pojavljuje nesvjesno, dok kod drugih neće biti promjene u raspoloženju.

Vjeruje se kako gotovo trećina stanovnika sjevera Europe pati od zimske depresije. Razlog za to su kratki i sivi dani, a duge i hladne noći. Glavne karakteristike zimske depresije ili sezonskog afektivnog poremećaja su loše raspoloženje, razdražljivost i nemir. Iako postoje sličnosti s pojavom depresije kao psihološkog poremećaja, postoje i različitosti po pitanju trajanja i intenzivnosti simptoma.

Zimska depresija i simptomi

Pojava simptoma zimske depresije se može dogoditi i prije nego stigne kalendarska zima jer se prvenstveno radi se o sezonskom poremećaju. Trajanje zimske depresije je obično oko tri mjeseca, a simptomi se najčešće povuku s povratkom toplih dana, točnije s dolaskom proljeća.

Simptomi zimske depresije mogu biti jači ili se jedva osjećati, no općenito se radi o osjećaju lošeg raspoloženja i bezvoljnosti. Ovo su još neki od izraženih simptoma zimske depresije:

– razdražljivost i nemir

– neobjašnjiv osjećaj tuge i žalosti

– nedostatak snage i volje

– zanemarivanje izgleda

– zanemarivanje društvenih i obiteljskih kontakata

– osjećaj umora i slabost

– pojačan apetit

Glavni prikaz zimske depresije ili zimskog bluesa je osjećaj bezvoljnosti za do tada svakodnevne aktivnosti, a posebice za hobije ili druge stvari koje su osobu inače veselile. Nerijetko se pojavljuju i poteškoće s uspavljivanjem zbog nemirnih misli ili osjećaja krivnje zbog neiskorištenosti dana ili sličnih problema.

U nekim slučajevima može se događati da je osoba visoko funkcionalna i obavlja sve svoje obaveze bez poteškoća, no i dalje osjeća bezvoljnost i neobjašnjiv osjećaj tuge. Ovakvo prihvaćanje nelagodnih misli i bezvoljnosti se može pojavljivati i nakon dolaska proljeća, a onda ukazuje na mogućnost poteškoća poput depresije ili anksioznosti.

Zimski blues je slična pojava, no za razliku od zimske depresije, trajanje zimskog bluesa je obično samo par dana.

Zašto nastaje zimska depresija?

Poznato je kako među stanovništvom sjevernih dijelova Europe postoji povećana stopa depresivnih osoba te pokušaja samoubojstva. Iako brojke pokazuju kako stanovnici tih zemalja imaju visok životni standard, istraživanja pokazuju kako su mnogi mladi nezadovoljni svojim životom te njihovo mentalno zdravlje nije baš dobro. Simptomi i pojava zimske depresije nešto je češća kod starijih osoba te kod žena.

Smatra se kako je glavni uzrok zimske depresije povećana proizvodnja melatonina i smanjena proizvodnja serotonina. Hormoni u našem organizmu imaju ogroman utjecaj na naše raspoloženje i ponašanje, a manjak ili povišena razina određenih hormona može izazvati osjećaj tuge, bezvoljnosti i razdražljivost. Najbolji primjer za to su velike hormonalne promjene koje žene prolaze za vrijeme menstrualnog ciklusa.

Kod sezonske depresije zimi dolazi do kraćeg, ako uopće, boravka na suncu. Ovo znači da tijelo ne dobiva toliko D vitamina, a epifiza, pinealna žlijezda ne dobiva dovoljno sunca. Manjak sunčeve svjetlosti može uzrokovati smanjeno lučenje serotonina, hormona poznatog pod nazivom hormon sreće koji izaziva osjećaj zadovoljstva, radosti i opuštenosti. Jasno je kako manjak ovog hormona uzrokuje simptome suprotne sreći pa tako može pojačati osjećaj zimske depresije.

Drugi važan hormon u regulaciji osjećaja sreće i tuge je melatonin čija je razina preko dana niža nego noću. Previsoka razina melatonina može uzrokovati osjećaj pospanosti i bezvoljnosti što je često za vrijeme zimske depresije.

Kako liječiti zimsku depresiju?

Kod pojave zimske depresije obično nije potrebna liječnička pomoć jer se radi o kratkoročnom stanju koje uzrokuje manjak sunčeve svjetlosti te se simptomi najčešće povuku s dolaskom proljeća. Međutim, kod nekih ljudi ovaj sezonalni afektivni poremećaj može izazvati intenzivne simptome koji ne jenjavaju ponovnim boravkom na suncu.

Općenito za smanjivanje simptoma zimske depresije pomažu promjene u svakodnevnim navikama te boravak na svježem zraku što je više moguće. Također se preporučuje terapija svjetlom kako bi se simulirao boravak na suncu te razgovor sa stručnjakom kroz različite vrste psihološke terapije.

Zimsku depresiju ne treba trpjeti jer se i ti simptomi mogu smanjiti ako se na njih reagira. Velik utjecaj ima i promjena prehrane, unos veće količine vitamina, bavljenje sportom te svakodnevne šetnje i meditacije. Ne zaboravite niti na „čašćenje“ toplim kupkama, najdražom hranom, glazbom ili drugim hobijima.

U slučaju da se simptomi zimske depresije pojavljuju i u proljeće, bilo bi dobro obratiti se liječniku obiteljske medicine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.