Grupa znanstvenika koju je predvodio profesor Alexander B. Niculescu sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta Indiana razvila je test krvi koji može otkriti ozbiljnost depresije pacijenta, kao i obavještavanje o riziku za razvoj ozbiljne depresije ili bipolarnog poremećaja.
Najnoviji test krvi zasnovan na prethodnom radu Niculescuve grupe, gdje su identificirali biomarkere krvi koji mogu pratiti suicidalnost i posttraumatski stresni poremećaj. Opis njihovog najnovijeg testa krvi za depresiju i bipolarni poremećaj objavljen je u časopisu Molecular Psychiatry.
“Pioniri smo na području precizne medicine u psihijatriji tijekom posljednja dva desetljeća, posebno u posljednjih 10 godina. Ova studija predstavlja trenutni vrhunski ishod naših napora”, rekao je Niculescu i dodao:
PROČITAJTE JOŠ
“Ovo je dio naših napora da psihijatriju iz 19. stoljeća prebacimo u 21. stoljeće. Da joj pomogne postati poput drugih suvremenih oblasti poput onkologije. Na kraju, naša misija je da se sačuvaju i poboljšaju životi ljudi”.
Istraživanje trajalo četiri godine
Razvoj testa zahtijevao je veliki posao. Obuhvaćajući četiri godine i uključujući više od 300 sudionika, Niculescuov tim proceduralno je slijedio plan od četiri koraka kako bi otkrio koji će biomarkeri biti važni za razvijanje krvnog testa za depresiju i bipolarnost, prenosi IFL Science.
Prvo, pratili su grupu sudionika u studiji tijekom određenog vremenskog perioda, procjenjujući promjene u njihovom raspoloženju i korelirajući to s promjenama biomarkera koje su se dogodile u njihovoj krvi, prelazeći iz jednog raspoloženja u drugo.
Nakon identifikacije nekih biomarkera kandidata koji su mijenjali razine s promjenama raspoloženja, Niculescuov tim je zatim ukrštao i potvrđivao biomarkere koje su pokupili sa svim prethodno dokumentiranim biomarkerima iz srodnih studija na terenu.
Identificirali su 26 ključnih biomarkera koje su zatim koristili u naknadnoj istrazi gdje su pratili promjene ovih biomarkera u kohorti pacijenata koji su imali klinički ozbiljnu depresiju ili maniju.
Nakon te validacije, koristili su biomarkere u drugoj kohorti pacijenata da bi testirali koliko dobro mogu koristiti markere da procjene koliko pacijent može biti bolestan ili bi mogao postati u budućnosti.
PROČITAJTE JOŠ
Nakon toga, na osnovu svojih nalaza i sposobnosti testa krvi da točno procjeni ishode pacijenta, oni su ga koristili za prilagođavanje lijekova potrebama pacijenta.
“Ovim radom željeli smo razviti testove krvi za depresiju i bipolarni poremećaj, da napravimo razliku između njih i da prilagodimo tretmane za svakog pacijenta ponaosob”, rekao je Niculescu.
“Biomarkeri krvi se pojavljuju kao važni alati u poremećajima kod kojih subjektivnost pojedinca ili klinički dojam zdravstvenog radnika nisu uvijek pouzdani. Ovi testovi krvi mogu vam otvoriti vrata za precizno, personalizirano podudaranje s lijekovima i objektivno praćenje odgovora na liječenje”, dodao je Niculescu.
Došli do još jednog otkrića
Zanimljivo je da je tijekom studije Niculescuov tim otkrio još jednu važnu vezu između gena za cirkadijalnim ritmom, gena koji reguliraju naš unutrašnji biološki sat, budnost i sezonske promjene, i poremećaje raspoloženja. Ovo bi moglo objasniti zašto neki pacijenti dobivaju ozbiljnije simptome kada se sezona mijenja, kao i poremećaji spavanja koji se često prijavljuju kod poremećaja raspoloženja.
U eri u kojoj se biomarkeri krvi sve više koriste u medicini za procjenu i dijagnozu, ova studija predstavlja važan korak naprijed u postavljanju održivog krvnog testa za depresiju i bipolarnu bolest.
“Biomarkeri krvi nude stvarne prednosti kliničke prakse. Mozak se ne može lako biopsirati kod živih pojedinaca, pa smo godinama naporno radili na identificiranju biomarkera krvi za neuropsihijatrijske poremećaje”, zaključuje profesor Niculescu.
“S obzirom na činjenicu da će jedna od četiri osobe tijekom svog života imati epizodu kliničkog poremećaja raspoloženja, potreba i značaj napora poput našeg ne mogu se precijeniti”, rekao je profesor.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!