Glavobolja, pospanost i slabost samo su neki od neugodnih simptoma na koje se žale meteoropati. Pojam meteoropatija nastao je kombinacijom grčkog meteore, što u prijevodu znači nebeske pojave i riječi pathos, što u prijevodu znači bol. Promjene vremena utječu na psihičko i fizičko zdravlje, te istraživanja pokazuju da gotovo 30 posto svjetske populacije ima neku vrstu meteoropatije, prenosi Telegram.
Među tim pojedincima, žene, osobito one u menopauzi, sklonije su meteoropatiji od muškaraca. Učestalost meteoropatije raste, što se pripisuje poteškoćama s kojima se ljudi suočavaju u prilagodbi na vremenske promjene. Smatra se da je to uzrokovano modernim životnim stilom, koji karakterizira čest i dugotrajan boravak u zatvorenim klimatiziranim prostorima koji su, ovisno o godišnjem dobu, ili pretjerano rashlađeni ili zagrijani, piše Telegram.
Koliki je utjecaj vremenskih prilika na čovjeka ukazuje studija koja je pokazala da osobe s meteoropatijom putem elektromagnetskog polja mogu predosjetiti grmljavinsku oluju koja nastaje tisućama kilometara daleko, pritom osjećajući snažnu glavobolju i umor.
Postoje dvije vrste meteoropatije, primarna koja pogađa zdrave ljude koji se žale na bolove u mišićima i zglobovima, promjene raspoloženja i slabost te ovi simptomi nestaju čim se vrijeme stabilizira i sekundarna koja pogađa osobe s kroničnim bolestima, poput kardiovaskularnih bolesti te kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB)
Utjecaj južine na mentalno zdravlje
Meteorološke varijable, kao što su barometarski tlak, temperatura, vremenske fronte, brzina vjetra, oborine i sunčeva svjetlost, imaju snažan utjecaj na zdravlje, a prema rezultatima mnogih studija meteoropati su posebno osjetljivi na promjene koje donose južni vjetrovi. “Smjer vjetra povezan je s razinom energije; one su bile znatno niže kad je vjetar puhao s jugoistoka i taj se učinak nije mogao objasniti drugim vremenskim parametrima”, pokazala je studija koja je istraživala utjecaj vjetra na mentalno zdravlje u kojoj su sudjelovale osobe s anksioznim poremećajem.
O utjecaju južine promišljalo se stoljećima unatrag. U Dubrovačkoj Republici izglasan je propis prema kojemu se tijekom južine nisu smjeli donositi zakoni zato što se smatralo da južni vjetar narušava sposobnost koncentracije i uzrokuje razdražljivost te da ljudi u takvom stanju nisu sposobni normalno rasuđivati.
Skupine osjetljivije na promjene vremena
Ljudi koji imaju bilo kakve urođene ili stečene bolesti, primjetnu nelagodu najčešće osjećaju tijekom naglih promjena vremena. Obično su to ljudi koji imaju probleme s krvožilnim sustavom, ali i poteškoće koje proizlaze iz stresa i neaktivnog načina života.
Među najčešćim simptomima koje prijavljuju meteoropati su glavobolja, pospanost, slabost, vrtoglavica i skokovi krvnog tlaka. Kod glavobolje koja je uzrokovana promjenama vremenskih prilika bol je najčešće lokalizirana u stražnjem dijelu glave ili u sljepoočnicama te može biti popraćena vrtoglavicom i mučninom.
Pospanost, slabost i vrtoglavica najčešće se javljaju prije kiše, jer u to vrijeme pada tlak u zraku. Osjećajući tu promjenu, organizam pokušava uštedjeti energiju. Obično ti simptomi brzo prolaze jer se tijelo lako prilagođava vremenskim promjenama. Arterijska hipertenzija (visoki krvni tlak) najčešća je kod starijih ljudi ili osoba s kroničnim bolestima kardiovaskularnog sustava za vrijeme anticiklone – tada se barometarski tlak povećava i utječe na vrijednosti krvnog tlaka. Osobito veliki skokovi krvnog tlaka uočavaju se i kada anticiklonu prati zahlađenje.
Kako ublažiti bolove zbog promjene vremena?
Pridržavajte se zdravog načina života. Redovita tjelesna aktivnost omogućava bolju cirkulaciju, spavajte najmanje 7-8 sati, zdrav san ključ je zdravog mozga. Pazite na unos vode, voda je neophodna za normalno funkcioniranje organizma. Pokušajte piti ne više od 1-2 šalice kave dnevno i, naravno, minimalizirajte konzumaciju bilo kakvog alkohola. Pazite na prehranu, hrana daje energiju svakoj stanici pa pazite na izbor namirnica, a posebno je korisna hrana bogata vitaminom E i omega 3-masnim kiselinama kao što su orasi, brokula, prokulice, paprike, srdele, skuša i tuna. Jedite više kuhanog, osobito povrća i mahunarki, a smanjite unos masne, pržene, dimljene i začinjene hrane.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare