Britanci bi rado plaćali veće poreze ako će to značiti pravednije, brižnije i rodno ravnopravno društvo, jer pandemija koronavirusa mijenja stavove ljudi o svijetu u kojem žele živjeti, rekli su u srijedu ekonomisti.
U velikom istraživanju koje će biti predstavljeno parlamentu, regionalnim vladama i poslovnim čelnicima, ekonomisti su izložili radikalni plan o izgradnji „ekonomije bazirane na skrbi“ koja stavlja ljude i planet na prvo mjesto.
„Ovo je ideja čiji je čas napokon kucnuo”, rekla je direktorica feminističkog instituta Women’s Budget Group Mary-Ann Stephenson.
„Ljudi se ne žele vratiti na staro. Tražimo bitnu promjenu pristupa ekonomiji. Skicirali smo viziju korjenitih promjena”, rekla je Stephenson.
Srž je nove ekonomije priznanje da se društvo oslanja na plaćeni i neplaćeni rad u sektoru skrbi, koji većinom obavljaju žene, i u potrebi da se on jednako raspodijeli.
Prijedlozi uključuju uvođenje besplatne socijalne skrbi i brige o djeci, jednaku podjelu roditeljskog dopusta, pravedniju minimalnu plaću, univerzalni temeljni dohodak za umirovljenike i smanjenje radnog tjedna na oko 30 sati.
Pandemija bi mogla biti katalizator reformi, kazala je Stephenson, povlačeći paralelu sa sustavom socijalne skrbi, uvedenom u Britaniji nakon Drugog svjetskog rata.
Transformacija bi se mogla financirati velikim promjenama poreznog sustava i zaduživanjem, dodala je.
Pandemija je po njezinim riječima naglasila važnost rada u sektoru skrbi za gospodarstvo – kako plaćenog, tako i onog neplaćenog.
Potrebna je bolja ravnoteža između plaćenog rada, skrbi i slobodnog vremena
Žene rade 60 posto više neplaćenog rada nego muškarci pa imaju manje vremena za plaćeni rad. To utječe na njihova primanja pa su u starosti siromašnije, objašnjava Stephenson.
Istraživanje koje je objavila Women’s Budget Group pokazuje kako se muškarci, kao i žene, u velikoj mjeri slažu da je potrebna bolja ravnoteža između plaćenog rada, skrbi i slobodnog vremena.
Tri četvrtine od ukupno 2.000 ispitanika smatra kako je ekonomska ravnopravnost žena i muškaraca obilježje dobrog društva.
Četiri od pet ispitanika, uključujući tri četvrtine muškaraca, složilo se da bi žene i muškarci trebali ravnopravno dijeliti brigu o djeci, starijima i rodbini s invaliditetom, a većina je rekla i da bi vlada trebala financijski podržati muškarce kako bi se mogli više angažirati na skrbi.
„Aktualna organizacija sustava loša je za žene, ali i za muškarce”, ističe Stephenson. “Kao što ženama treba vremena u kojem će biti oslobođene obaveze skrbi, muškarcima treba vremena da se posvete tim obavezama”, objašnjava.
Istraživanje je pokazalo i da bi značajna većina ispitanika bila spremna plaćati veće poreze kako bi podržala sigurna radna mjesta za sve, povećanje plaća za radnike, ‘zeleni’ prijevoz i dostupno stanovanje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
