Jedno od nekoliko ključnih pitanja tijekom pandemije je ono koliko ljudi zaraženih novim koronavirusom ne pokazuje nikakve simptome, jesu li tako zaražene osobe jednako ili manje zarazne kao i drugi, te, ako su manje zarazni, koliko?
Na niz pitanja odgovorila je u članku u Natureu novinarka svjetskog glasa Bianca Nogrady koja godinama piše o znanosti od Guardiana i Scientific Americana do BBC-a.
VEZANE VIJESTI
Okvirno, osobe bez simptoma koje su zaražene sa SARS-CoV-2 čine oko jedne petine svih zaraženih, citirala je Nogrady zaključke najnovijih istraživanja tog dijela zagonetke oko koronavirusa, a nesporno je i to da takve osobe oko sebe raspršuju bitno manje količine virusa.
Ostaje, međutim, otvoreno i među znanstvenicima čak i izrazito sporno pitanje, utječe li to posebno bitno na razmjere širenje covida-19 koje uzrokuju osobe koje su zaražene, a bez simptoma.
Pritom ne treba brkati zaražene asimptomatske slučajeve i presimptomatske, koji koji dan poslije ipak razviju simtpome.
“Asimptomatski je slučaj netko tko nikada nije razvio simptome tijekom svoje bolesti”, objasnila joj je Krutika Kuppalli, znanstvenica specijalizirana za zarazne bolesti sa Medicinskog sveučilišta Južne Karoline u Charlestonu.
#related-news_0
Nedovoljno poznavanje ponašanja virusa zbog toga i jest dovelo do toga da su najranija istraživanja tijekom pandemije govorila o čak 81 posto asimptomatskih. Sada je, međutim, jasno da je riječ o tek svakom petom zaraženom, odnosno sasvim precizno, prema istraživanju na osnovi podataka iz 13 ranijih studija, objavljenom prošlog mjeseca, radi se o 17 posto. Ovaj postotak asimptomatskih slučajeva zaraze koronavirusom znanstvenici su utvrdili na uzorku kliničkih slika 21.708 zaraženih ljudi.
Istraživanje otkriva niz drugih korisnih podataka. Voditeljica ovog istraživanja Oyungerel Byambasuren, stručnjakinja za biomedicinska istraživanja Sveučilišta Bond u Australiji, koja je vodila istraživanje, objavila je da velika većina zaraženih simptome razvija između 7 i 13 dana. Byambasurensu je sa suradnicima utvrdila i to da je učestalost prenošenja koronavirusa kod asimptomatski zaraženih na druge ljude za 42 posto manja od onih koji imaju simptome.
#related-news_0
To nije posebno iznenađenje, jer već ranije se smatralo sasvim izvjesnim da osobe koje su najteže oboljele, kod kojih se virus u organizmu najbrže razmnožava, oko sebe šire i najveće količine virusa. Shodno tome, manje simptoma značilo bi i manje količine virusa oko zaraženog.
No, oko toga da se sasvim u postocima izjednačava količina virusa što je netko zaražen oko sebe manje širi s otprilike jednako manjim postotkom prenošenja zaraze oko sebe, oko toga se znanstvenici jako spore. Ovog mjeseca medRxiv objavio je istraživanje iz Švicarske, koje je istraživalo modele širenja zaraze unutar obiteljima, a koje je utvrdilo da osobe bez simptoma oko sebe ne zaraze baš toliko manje drugih ljudi; oni su došli do jedne četvrtine manjeg rizika.
Činjenicu da to i nije tako dobra vijest kako bi se na prvu činilo, za Nature je komentirao epidemiolog Andrew Azman s “Johnsa Hopkinsa” u Marylandu.
#related-news_0
“To što trenutno svjedočimo ogromnom broju asimptomatski zaraženih koji ugrožavaju javno zdravlje širenjem kroz društvo, upućuje na to da je vjerojatno veliki broj zaraza posljedica širenja virusa upravo od asimptomatskih”, zaključio je.
Oko takvih razmjera ne slažu se sasvim baš svi znanstvenici. Oni ne spore da je riječ o dijelu zaraženih koji također šire oko sebe viruse, ali smatraju da predstavljaju bitno slabiji izvor već time što ne kašlju poput onih koji imaju simptome. S druge strane su suprotstavljeni stavovi onih stručnjaka koji upozoravaju da upravo to što neka osoba nosi virus i širi ga oko sebe, a da pritom ne trpi simptome, pogoduje neusporedivo aktivnijoj društvenoj interakciji takve osobe, što onda znači i puno više kontakata.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
