NASA je uspješno zabila letjelicu u asteroid, no je li putanja svemirske gromade otklonjena - još uvijek se ne zna. O misiji DART, kao i drugim mogućnostima zaštite Zemlje od opasnih udara u emisiji Tajne svemira naša Tea Blažević razgovarala je s astrofizičarem Bojanom Pečnikom.
“Eksperiment s misijom DART bila je prva stepenica u pokazivanju da bi jedna od metoda o kojma razmišljamo mogla funkcionirati onako kako zamišljamo. Ovo je tehnološki uspjeh, ali ugodno sam se iznenadio i efektom od 32 sekunde. Treba napomenuti da se radilo o malom nebeskom tijelu u odnosu na one koje je istrijebilo dinosaure”, rekao je.
Kako navodi, ono na što se znanstvenici fokusiraju je otkrivanje velikih asteroida barem deset godina unaprijed. “Onda imamo veću šansu obraniti se. Osim kinetičkog udara, alternativa je i penetracija nebeskog tijela i eksplozija. Ali to su Bruce Willis mjere koje nastojimo izbjeći. Pitanje je što će biti s komadima tog nebeskog tijela nakon što ga uništimo”, rekao je.
VEZANE VIJESTI
“Jedna opcija je da se pojavimo s nečim masivnijim što ćemo postaviti pored tog tijela kako bi mu se utjecalo na gravitaciju. To je dovoljno da se promaši Zemlja ako smo dovoljno udaljeni od nje. Ovo je prvi mali korak i predstoji nam još puno dogovora u međunarodnoj zajednici. Možda bude potrebno slati nuklearne glave u svemir, samo da ne dođe do toga da se političari prepiru oko toga čija će zastava biti na raketi”, rekao je.
Kaže da je letjelica prouzročila dva efekta. “Jedan je da je udarila u objekt i usporila ga, a drugi da ga je usporila poput elektro raketnog motora. Solarni sustav je bogato i kompleksno mjesto. Zoološki vrt pun životinja nebeskih tijela. Masa objekata će se uvijek razlikovati. Onaj koji je uništio dinosaure bio je napravljen od željeza i veličine 12 kilometara. Ipak, nema nikakvih objekata te veličine koji bi mogli doći unutar narednih 10 godina. Međutim, taj objekt koji je uništio dinosaure toliko je masovan da mi ne bismo mogli učiniti ništa, tako da nismo ništa bolji od dinosaura po pitanju rješavanja prijetnji iz svemira”, rekao je.
“Satelit koji je pogodio objekt ne može se više koristiti, a lansiranje shuttlea koji bi se mogao ponovo koristiti bilo bi toliko skupo da, čak i kada bi se njime moglo proizvoditi zlato, bilo bi pre skupo”, rekao je.
Komentirao je mogućnost da svemir bude energetsko rješenje za Zemlju. “Ideja je da se postave veliki paneli u svemiru, koji 24 sata dnevno skupljaju energiju, koja se pretvara u mikrovalno zračenje i šalje se do prijemnika na zemlji. Prednost nad klasičnim obnovljivim izvorima je da nije potrebna baterija”, rekao je.
“Potreban je proboj cijelog niza ključnih tehnologija da bi ovako nešto moglo postati komercijalno isplativa budućnost. Moramo unaprijediti kvalitetu solarnih ćelija, antena i svih ostalih komponenti ove tehnologije. Napravljene su prve okvirne studije koje su uključivale i utjecaj na okoliš. Za sada se čini da nema stvari koje se ne mogu tehnološki riješiti. Ovo je bio ponovni pogled jer smo u 80-im godinama zaključili da je ta tehnologija nepraktična. Ipak, sada je došlo do razvoja u raketama, solarnim panelima i sličnim tehnologijama. Sada možemo ponovo pogledati u to i pitati se hoće li se to jednog dana to isplatiti”, rekao je.
Tvrdi da je cilj SOLARIS-a da se otvore financijski elementi kako bi ovo postalo isplativo. “Tako je i Elon Musk demonstrirao da je proizvodnja električnih vozila isplativa”, rekao je.
Pomrčina sunca
Komentirao je i spektakl pomrčine sunca, koji nadolazi idući tjedan. “Zemlja je jedini objekt u sunčevom sustavu čiji mjesec ima toliku veličinu da pokriva sunce. preklapaju se unutar jedan posto u prividnom radijusu. Radi se o divnoj slučajnosti”, rekao je.
“Ne smije se gledati direktno u sunce tijekom događaja. Sunčane naočale nisu dovoljno dobra zaštita. Online se mogu kupiti naočale s filterima s kojima se sigurno može promatrati sunce. Nije se s time za zezati, nekoliko sekundi gledanja u sunce može trajno oštetiti vid. Možete koristiti i cjedilo za tjesteninu ili bilo koji drugi kuhinjski element koji ima sitne rupice po sebi. Ako ga okrenemo tako da sjena tog cjedila pada na ravnu svjetlu podlogu, vidjet ćemo da tijekom pomrčine sunce više nije točkasti izvor svjetlosti jer ga mjesec prekriva i to će se reflektirati divnim sjenama koje su možda i zabavnije gledati nego direktno u sunce”, rekao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare