Offshore – daleko od obale, ali i izvan zakona

Ekonomija 04. tra 201619:55 > 20:05
N1

Stotine novinara i više od tisuću medija češljaju kroz milijune dokumenata. Istovremeno svjetski se moćnici znoje, jer je novac iz sjene s razlogom bio u sjeni. Ne samo da se u ovom slučaju pokušalo utajiti legalno zarađen novac već je novac koji je završio na offshore računima nerijetko stečen putem zastrašujućih kriminalnih radnji.

Mossack Fonseca tek je četvrta najveća svjetska tvrtka koja upravlja offshore tvrtkama. No, osnovala je i upravljala s njih najmanje četvrt milijuna. Offshore znači daleko od obale, izvan jurisdikcije nacionalnih zakonodavstava, a prečesto i izvan zakona. Na raspolaganju novinarima je čak 11,5 milijuna dokumenata, koji otkrivaju tragove prema 200 zemalja i teritorija, a izravno ili posredno do 140 državnika političara širom svijeta. Za sada.

U ovom slučaju, najviše skrivenih računa je na Britanskim Djevičanskim otocima, Bahamima i Sejšelima. Nekako ponajviše onih povezanih s britanskom krunom. No, ima i offshore rajeva koji nikada nisu vidjeli more. Naravno, offshore nije samo po sebi ništa nelegalno. Može biti korisno pri obavljanju višestrukih međunarodnih transakcija, bez napornih smetnji nekoliko nacionalnih zakonodavstava. No, jasno je – među njima je mnoštvo prijestupnika i kriminalaca koji na taj način žele prije svega sakriti tragove. Da ne bi platili porez ili zato što ne smiju uopće pokazati novac koji – ne bi smjeli imati.

Mnoštvo je tu sumnjivih. Čitave galerije likova! Kraljevske kuće, političari bivši i sadašnji, nogometaši, pjevači. Od Platinija i Messija do Assada i Putina. Novinari pitaju: kako je ruski čelist Roldugin uspio doći do stotinjak milijuna dolara, osim ako zapravo nije dubler za mnogo veće igrače u pozadini kao što je njegov bliski prijatelj i kum Vladimir Putin. Novinari su uspjeli ukupno čak 2 milijarde vrijedne transakcije dovesti u vezu s ruskim predsjednikom, odnosno njemu bliskim ljudima.

Prije ili kasnije, među ovim papirima isplivat će i neko hrvatsko ime. Uostalom, offshore tvrtke često su se spominjale u suđenjima za korupciju – od generala Zagorca do Sanadera i MOL-a. DORH je tako ustvrdio da je MOL uplatio mito hrvatskom premijeru na svoj offshore račun na Cipru, a novac je zatim završio na računu offshore tvrtke Roberta Ježića u švicarskom Zugu. Koji ga je navodno čuvao za Sanadera.

I, eto, još uvijek ga nije “vratio”. Zanimljivo ili indikativno, Ježićeva tvrtka Xenoplast & Shiping u Zugu uz mnoštvo drugih nalazi se baš preko puta sjedišta ove iste panamske kompanije o kojoj danas govorimo – Mossack Fonseca!

Ukupna količina podataka koji su iscurili u Panama Leaksu, 2,6 TB, odnosno 2600 GB – jedva je zamisliva. U međunarodnom konzorciju istraživačkih novinara uključeno je blizu 400, u stotinjak svjetskih medija, pa je jasno da su za sada mogli samo zagrebati površinu, no ne treba sumnjati da će se nakon ovoga armija željnih istine – samo povećati.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.