U organizaciji Hrvatske narodne banke u Dubrovniku je održana 22. Međunarodna dubrovačka ekonomska konferencija. Što politička nestabilnost znači za hrvatske ekonomske prilike naš Tihomir Ladišić provjerio je u razgovoru sa guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem.
Analitičari agencije Standard & Poor’s stigli su u Hrvatsku gdje su već započeli razgovore s Udrugom stranih ulagača, razgovarat će s ministrom gospodarstva Panenićem i ministrom financija Marićem, menadžerima, HBOR-om… Razgovaraju li i s HNB-om?
VEZANE VIJESTI
“Razgovaraju s nama svaki puta kad dožu pa ćemo tako i ovih dana imate razgovore s njima.”
Što očekujete nakon svih ovih događaja – ekonomskih, ali i trenutne političke situacije u zemlji?
“Ja nikad ništa ne očekujem, ne komentiram i niti najavljujem. Mi iznosimo argumente s naše strane, a kreditne agencije nakon toga donose odluke. Činjenica je da se u ovom trenutku ekonomija oporavlja. Imali smo rast od 2,7 posto u prvom kvartalu koji se sad nastavlja. To će dovesti do fiskalne konsolidacije i ako se ove stope rasta nastave doći će i do pada udjela javnog duga u BDP-u. S druge strane imamo i tu političku neizvjesnost. Na njima je da odvažu. Ekonomski podaci će biti ključni u odluci, ali nema sumnje da gledaju i na političku situaciju odnosno izvjesnot hoće li reformska Vlada biti izabrana ili ne.”
Hrvatska prvi puta nije prodala euroobveznice. Je li HNB imao procjene kod prodaje tih obveznica?
“Ne. Ja sam sudjelovao “u roadshowu”, ali odluke donosi Vlada, odnosno Ministarstvo financija.”
Jesu li potencijalni investitori procijenili da postoji određen rizik?
“Ono što je sigurno da je tijekom tog “roadshowa” bilo jasno da će zbog političke neizvjesnosti investitori tražiti premije rizika.”
Je li kreditni rejting Hrvatske zaista najniži u povijesti?
“Na najnižim je razinama otkad Hrvatska ima kreditni rejting. To je jednostavna činjenica. Ono što je bitno za smanjenje cijene zaduživanja je da se kreditni rejting poboljša.”
Kakvi su krediti po kojima se Hrvatska trenutno zadužuje?
“U ovom se trenutku Hrvatska zadužuje po povijesno najnižim stopama. Što zbog monetarne politike u regiji pa sve do politike HNB-a tako da se i na međunarodnom i domaćem tržištu država uspijeva zadužiti po najnižim stopama. No to ne znači da ne treba učiniti sve da se udio javnog duga u BDP-u smanji. Ovakve niske stope neće biti zadugo. Hrvatska mora postići rast BDP-a veći od kamatnih stopa koje plaća. U tom će slučaju Hrvatska uspjeti smanjiti udio javnog duga što će rezultirati izlaskom iz prekomjernog deficita u kojem se trenutno nalazimo. Uz ispravne politike to je realan i dostižan cilj.”
Kada govorimo o rastu BDP-a, može li se on nastaviti?
“Mi ćemo u srpnju izaći s našom projekcijom. Sigurno će biti više od one koja je bila u prosincu (1,8%). Bit će viša jer su rezultati iz prvog kvartala iznad onih očekivanja. Hrvatska će ove godine doista rasti brže nego što se očekivalo.”
Očekujete li promjenu tečaja?
“Ne. Tečaj ostaje stabilan kakav je uvijek je i bio.”
Jeste li zadovoljni deviznim rezervama?
“Imamo 13 milijardi eura i s time smo zadovoljni. To znači da naše međunarodne rezerve pokrivaju praktički 100% kratkoročnog duga što se u nekim mjerilima smatra adekvatnim. Također nam to omogućava da tečaj održavamo stabilno.”
Znači li to da konverzija franka i promjena zakona nisu bitnije utjecali na devizne rezerve?
“Nisu utjecali i to je bilo jasno. Kada bi se konzervija radila u kune onda bismo mi morali reagirati s pričuvama. Ono što se dogodilo je da su banke pretrpjele gubitak od oko 7 milijardi kuna.”
Je li zaduživanje Vlade na domaćem tržištu realnost?
“Vlada se ove godine već zaduživala na domaćem tržištu i opet će se. Međutim, treba naglasiti da se ne može oslanjati samo na domaće zaduživanje. Na taj način uvijek djelomično istiskuje privatni sektor, a drugi razlog je taj da u idućoj godini dospijeva dosta inozemnog duga koji treba refinancirati u strane valute. Treba voditi računa da treba diverzificirati zaduživanje.”
Jeste li zadovoljni stanjem u domaćem bankarskom sektoru?
“Jesam, on je vrlo stabilan i bit će, iako nisko, ipak profitabilan. Prilagodio se dosta brzo režući troškove. Ja taj sektor vidim kao nešto što može biti podrška rastu ekonomije. Problem je, kad se radi o kreditima, u tome što nema dovoljno kvalitetne potražnje. Kamatne stope su na najnižim stopama. Puno malih i srednjih poduzeća nema niti dovoljno kapitala niti kolaterala za posuđivanje novca. Naglasak treba staviti na supstituiranje tog nedostatka kapitala i kolaterala na što sam predložio pokretanje garancijske sheme za kredite malim i srednjim poduzećima koja bi garantirala dio gubitka i na taj način susptuirala nedostatak koji poduzeća imaju. Onda bi banke mogle tu veliku likvidnost lakše plasirati u taj sektor koji čini najveći dio zaposlenih.”
Takve niske stope su za građane još uvijek nedosanjani san?
“I kamatne stope za građane su isto na najnižim nivoima u povijesti, a daljni pad će ovisiti o kreditnom rejtingu i stanju u državi.”
Razgovarali ste s čelnicima Europske banke i Europske komisije. Kako oni gledaju na ovu ekonomsku krizu?
“Imali smo panel koji se bavio upravo time je li Eurozona izašao iz krize. Ne bih rekao da je ocjena bila takva da su ljudi bili pretjerano optimistični. Jest da je situacija bolja, međutim i dalje su svi svjesni toga da većina zemalja nije provela strukturne reforme što ih čini ranjivima i osjetljivima na moguće buduće šokove i zbog toga je zajednička ocjena svih da je potrebno provesti te reforme – pogotovo u zemljama koje su najviše bile pogođene krizom. Isti se zaključak odnosi na Hrvatsku. Mi smo monetarnom politikom kupili vrijeme. Takvo vrijeme ne može potrajati. Ako ne sredimo stvari imat ćemo problema u budućnosti.”
“Ne volim govoriti o ključnim godinama. Svaka je važna i ne treba gubiti vrijeme. Svaka sljedeća je ključna godina i ono što je sigurno je da se ne može predugo čekati. Potencijalna dugoročna stopa rasta BDP-a je još uvijek niska.”
Jeste li zadovoljni položajem i neovisnosti HNB-a
“U ovom trenutku da. Vidjeli ste da ima pritisaka, no vjerujem da smo dovoljno zrelo društvo da se oni neće realizirati. U interesu svih građana je da HNB ostane neovisan od politike.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
