Gost Novog dana bio je Goran Lajnert, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Rijeka koja ove godine slavi 20 godina postojanja.
Koliko je napravljeno do sada u modernizaciji lučkih terminala?
“Dvadeset godina nije malo, a napravljeno je jako puno. U 20 godina ukupno je uloženo oko 200 milijuana eura u razvoj lučkih kapaciteta, što se financiralo dijelom zajmom Svjetske banke, a dijelom je novac osiguran iz fondova Europske unije. Sve je to u cilju povećanja konkurentnosti riječkog prometnog pravca.
VEZANA VIJEST
Danas se potpisuje ugovor o početku radova između Rijeke luka d.d, našeg najvećeg koncesionira i izvođača radova, izgradnju lučkog terminala riječke luke na Zagrebačkoj obali.
Kakva je konkurencija u kontejnerskom prometu? Koji promet ide kroz Rijeku, a koji kroz konkurentske luke Koper i Trst?
“Te luke dijele istu sudbinu, sličnu povijest i politiku upravljanja. Luka Rijeka je na kraju 18. stoljeća bila glavna luka za izvoz mađarskih proizvoda, dok je Trst bio naklonjen Austriji. Ono što je kasnije bilo važno za riječku luku je modernizacija željezničke pruge, na kojoj se i danas radi, a kako bi se postigla adekvatna brzina dopreme robe u luku, kako to brodari žele.”
Luka Rijeka je luka od nacionalnog interesa, kakvu podršku imate o vlasti u odnosu na druge luke?
“Olakšano poslovanje imaju nama konkurentske, ali i prijeteljske luke. Posebno veću podršku vlasti ima Luka Koper, ali zato što je to jedina slovenska luka. No, ta luka, u odnosu na našu, nema tako dobre geografske preduvjete, a to je jako važno za primanje brodova koji imaju sve veće kapacitete. Na postojećim terminalima dubina mora je 14,2 metra, a novi će se graditi na dubini od 20 metara kakao bi mogli podržavati brodove nove genracije. Luka Trst ima iste kapacitete kao i Rijeka luka.
Što nama nedostaje kada govorimo o kontejnerskom prometu, što je s infrastrukturom?
“Velki iskorak će biti modernizacija željeznica i povećanje takozavanih blokova, a što znači da će se na jednom vlaku moći ukrcati sve više jedinica, čime će troškovi biti manji, a efikasnost veća. Za sada, otprema prometa preko željeznica nije problem, jer sada kapaciteti luke nisu takvi da bi to stvaralo zagušenja. U principu sada sve funkcionira odlično.
Što je s kruzerima, odnosno dolascima kruzera u Luku?
“Lani je bilo sedam kruzera, a ove godne će ih biti 15-ak. U suradnji s Gradom osnovano je Povjersntvo koje radi na dovlačenju kruzera. Namjera je da Luka Rijeka postane destinacija za kruzere na karti Mediterana. Rezultati su već tu, a nadam se da će u budućim godinama biti još bolji.”
Tko upravlja riječkom lukom, na čelu je Poljak. Kakva je vlasnička struktura?
“Luka Rijeka je svoj temeljni kapital povećala na 300 milijna kuna punodom dionica na Zagrebačkoj burzi. Poljaci su kupili oko 20 posto dionica, s namjerom da taj dio i povećaju. Jako su zanteresirani za riječku luku kao svoje logističko odredište. Ostali vlasnici su država preko Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUDI) i mirovinski fodnovi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
