MOL Grupa slijedit će svoj poslovni put i planove sa ili bez Ine, poručio je između ostaloga predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi u intervjuu vodećem mađarskom web portalu Origo.hu u povodu prošli tjedan usvojene dugoročne poslovne strategije MOL-a.

Uprava mađarske kompanije prošlog je četvrtka odobrila dugoročnu poslovnu strategiju “MOL Group 2030 – Enter Tomorrow”, kojom kompanija želi ojačati svoj položaj u srednjoistočnoj Europi, postati vodeća kemijska grupa u toj regiji te ulagati oko 1,5 milijardi dolara svakih pet godina s ciljem rasta u petrokemijskoj industriji.

Odgovarajući na upit novinara je li i Ina dio nove strategije, Hernadi je za mađarski portal kazao da je ta strategija za budućnost, a ne za sadašnjost ili prošlost, a da je za sada Ina više prošlost i sadašnjost. “MOL daje sve od sebe da održi Inino poslovanje u pozitivi, no za pitanje dugoročnog razvoja tvrtke definitivno će trebati i kooperativnog partnera, posebno u hrvatskoj Vladi. Hrvatske su vlasti do sada bile spremne na konzultacije s MOL-om samo o razvojnim konceptima u 2003. i 2008., odnosno znatno prije krize, no sada je 2016., a svijet ide prema naprijed, a ne prema nazad”, naveo je Hernadi.

Istaknuo je da bi se trebalo raspravljati o planovima za 2030. i što treba učiniti da ta hrvatska naftna kompanija postoji i za 15 godina. “Sve dok nismo u mogućnosti održavati smislene konzultacije s hrvatskom Vladom o budućem razvoju, a stalno smo suočeni s mentalitetom planske ekonomije, neće biti nikakvog napretka na tom području. ‘MOL 2030’ strategija održiva je i bez Ine. Znamo kako i gdje se MOL može razvijati i Ina može imati ulogu na tom putu rasta, ali ne nužno”, ocijenio je.

Na upit misli li da će imati priliku za smisleni dijalog s novom hrvatskom Vladom, Hernadi odgovara: “Sačuvaj Bože da ću ja javno kvalificirati bilo koji vladin i stranački program ili izjave političara! No, jedna je stvar sigurna: budemo li mogli raspravljati o pitanjima vezanima uz Inu kao našu zajedničku tvrtku, na tržišnim temeljima, taj će dijalog biti smislen. MOL Grupa će slijediti svoj put sa ili bez Ine”, ustvrdio je. “Najviše žalim što trenutno ne mogu predstaviti nikakvu viziju Ininim zaposlenicima. Dat ćemo sve od sebe da omogućimo održivo poslovanje Ine, ali za sve smjernice daljnjeg razvoja neizbježno ćemo trebati i hrvatsku Vladu. Ukoliko bi hrvatska politika radije Inu temeljenu na konceptu planske ekonomije pod striktnom političkom kontrolom, koja posluje netržišno, i to je moguća opcija, no MOL nije potreban za takav scenarij”, poručio je Henardi.

Govoreći o novoj dugoročnoj strategiji Grupe, Hernadi je istaknuo kako MOL želi biti najbolja, a ne najveća kompanija u regiji. “Kao prvo, zadržat ćemo poslovanje temeljeno na integriranju istraživanja i proizvodnje te rafiniranja i marketinga i to će ostati naša ‘krava muzara’ slijedećih deset godina. Imamo najbolje rafinerije u regiji, no morat ćemo ih prilagoditi situaciji na tržištu koje se mijenja. Naime, potražnja za fosilnim gorivima dugoročno će se sigurno smanjivati i stoga ćemo morati smanjiti proizvodnju motornih goriva, koja danas čine 70 posto ukupne proizvodnje, a planirano je da taj udio do 2030. smanjimo na ispod 50 posto. No to ne znači da ćemo proizvoditi smanjenim kapacitetima. Planiramo izgraditi snažan kemijski i petrokemijski biznis, što će zahtijevati ogromne investicije”, rekao je.

U taj proces MOL tijekom idućih 15 godina planira uložiti 4,5 milijarde dolara. “To je nevjerojatan iznos, ali postat ćemo broj jedan u kemijskoj industriji. Također, razvit ćemo posve novi maloprodajni biznis, koji će odgovoriti na nove potrošačke zahtjeve. U konačnici, promatrat ćemo i nove poslovne mogućnosti koje se pružaju u središnjoj Europi, i to ne samo u svom tradicionalnom poslovanju”, istaknuo je.

Govoreći o maloprodajnoj mreži, Hernadi je kazao da će je transformirati, jer će temeljito restrukturirati svoje tržišno poslovanje i više se usmjeriti na potrošače. “Želimo postati njihov prvi izbor što se tiče mobilnosti i prometa. Želimo, dakle, sudjelovati u redefiniranju prometa i transporta u središnjoj Europi. Naše postojeće benzinske postaje postajat će sve više i više uslužne stanice, a ne samo mjesto za točenje goriva. Primjerice, osobi na putovanju može zatrebati poštanska usluga ili poželi obaviti kupnju kada vozilom zastane na našoj stanici. No, to je samo početak, jer već sada predviđamo nove potrebe vezane uz promet koje zahtijevaju našu reakciju. Car sharing, električna vozila, održivi promet… MOL želi ući na ta poslovna područja”, kazao je uz ostalo Hernadi u opsežnom intervjuu za Origo.hu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.