Rezultati Ine: Treba revidirati rafinerijsko poslovanje

Ekonomija 27. velj 201711:46 > 11:49
INA

U 2016. EBITDA (dobit prije poreza, kamata i amortizacije) INA Grupe bez jednokratnih stavki iznosila je 2.428 milijuna kuna, dok je dobit iz osnovne djelatnosti bez jednokratnih stavki iznosila 842 milijuna kuna, 510 posto više nego u 2015.

Neto novac iz poslovnih aktivnosti bilježi porast od 16 posto u odnosu na 2015. i iznosi 2.274 milijuna, dok su kapitalna i ostala ulaganja dosegla iznos od 1.587 milijuna kuna, priopćeno je iz INA-e.

INA Grupa ostvarila je pozitivan rezultat u 2016. godini, uz dobit iz osnovne djelatnosti koja je dosegla 607 milijuna kuna za navedeno razdoblje, u usporedbi s gubitkom od 1.338 milijuna kuna za 2015. godinu. Unatoč zahtjevnom okruženju, smanjenju Brenta i rafinerijskih marži što je utjecalo na poslovanje Istraživanja i proizvodnje, kao i Rafinerija i marketinga, kompanija je ostvarila pozitivan rezultat. To je postignuto u prvom redu programom operativnog prilagođavanja nižim cijenama roba. Omjer duga i kapitala smanjio se na 19,1%, dok je neto dug iznosio 2.506 milijuna kuna, što je smanjenje od 17% u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.

Istraživanje i proizvodnja ostaje glavni generator novca tijekom 2016. godine. Unatoč smanjenju EBITDA, prvenstveno zbog manjih cijena Brenta i prirodnog plina, operativna dobit bez jednokratnih stavki dosegla je 1.186 milijuna kuna, što je snažan rezultat s obzirom na poteškoće u naplati egipatskih potraživanja. Proizvodnja domaće nafte povećana je za 12% zahvaljujući remontu bušotina i optimizaciji. Kapitalna ulaganja u 2016. godini iznosila su 717 milijuna kuna, od toga su kapitalna ulaganja u Hrvatskoj iznosila 612 milijuna, dok su ulaganja u inozemstvu iznosila 105 milijuna kuna.

Rezultat Rafinerija i marketinga je pozitivan. Uvođenje konkurentnijeg operativnog modela u Trgovinu na malo već je rezultiralo smanjenjem fiksnih operativnih troškova, što je, uz povećanje prihoda od robe široke potrošnje, dovelo do povećanja temeljne profitabilnosti. CCS EBITDA bez jednokratnih stavki Rafinerija i marketinga (uključujući Trgovinu na malo) iznosila je 350 milijuna kuna, što je povećanje od 55 milijuna kuna u odnosu na 2015. godinu. EBITDA je iznosila 339 milijuna kuna, 926 milijuna kuna više nego 2015. godine.

“Međutim, slobodni tijek novca i dalje je negativan u iznosu od (269) milijuna kuna, zbog opterećenja rafinerijskim poslovanjem. U 2016. godini Rafinerija nafte Sisak generirala je negativni tijek novca u iznosu (194) milijuna kuna, a negativan financijski efekt Rafinerije nafte Sisak na dobit iz osnovne djelatnosti u 2016. godini iznosi (264) milijuna kuna. Navedena situacija naglašava potrebu za revidiranim operativnim modelom Ininog rafinerijskog poslovanja”, navode iz INA-e.

Izjava predsjednika Uprave Ine gospodina Zoltána Áldotta: „2016. je bila uspješna godina za Inu. Nakon dugog razdoblja negativnog cjenovnog okruženja i političkih nemira u Siriji, situacija se u drugoj polovici 2016. godine relativno stabilizirala, što se odrazilo na financijske rezultate Ine – prvi put nakon nekoliko godina nije bilo značajnih umanjenja vrijednosti. Međutim, prva polovica 2016. godine bila je obilježena povijesno niskim razinama cijena nafte i plina koje su nas natjerale da optimiziramo izdatke. Ovo je izvršeno kroz program optimizacije troškova koji je zajedno s poslovnim širenjem osigurao najjaču bilancu u prošlom desetljeću, čineći Inu sposobnom za strateška ulaganja u budućnosti.

Usprkos nepovoljnom okruženju i nužnoj optimizaciji troškova, gotovo svi poslovni pokazatelji djelatnosti bilježe rast. Istraživanje i proizvodnja nastavlja s uspješnim povećanjem domaće proizvodnje nafte, čime je nakon nekoliko godina rasta proizvodnja na razini iz 2009. godine. U usporedbi s 2015. godinom, domaća proizvodnja nafte porasla je za 12%. Povećanje proizvodnje nafte pomoglo je djelomično kompenzirati pad proizvodnje plina sa zrelih polja, osobito u podmorju.

Poslovanje Rafinerija i marketinga bilježi rast treću godinu zaredom, kako u prodaji u Hrvatskoj i regiji tako i u razini prerade, ali ujedno i regionalnim širenjem Trgovine na malo. Energopetrol je sada potpuno konsolidiran u rezultate Ine, pri čemu broj maloprodajnih mjesta dostiže gotovo 500. Ipak, postoji prostor za daljnji napredak, osobito u rafinerijskom poslovanju, kroz pripremu detaljnog dizajna za Projekt obrade teških ostataka. Također, savjetnici Deloittea angažirani su kako bi implementirali projekt identificiranja opcija za održivo poslovanje na sisačkoj lokaciji.

Kapitalna i druga ulaganja u 2016. godini ostaju snažna, osobito uzevši u obzir okruženje, te iznose gotovo 1,6 milijardi kuna. Ako usporedimo razinu ulaganja Ine i trendove nakon pada cijene nafte u 2014. godini s globalnim i regionalnim naftnim i plinskim kompanijama, jasno je da je INA među rijetkima koje su zadržale robusnu razinu ulaganja i omjer reinvestiranja iznad razine od 60%.“